Evo kako izgleda Vladina briga za umirovljenike na djelu …  

O umirovljenicima se pred svake izbore najviše priča, pa će tako zasigurno biti i ovaj puta pred nadolazeće predsjedničke izbore kada će svi kandidati redom ridati suze nad  teškom sudbinom 1,2 milijuna onih od kojih očekuju potporu… Neće tu nedostajati obećanja o promptnom povećanju mizernih mirovina, ispravljanju nepravdi prilikom obračuna ili usklađenja, a da o božićnici i ne govorim…. Za umirovljenike će po riječima svih uskoro teći med i mlijeko, no samo ako im daju svoj glas jer bez podrške umirovljenika nitko ne može pobijediti ni na jednim izborima…..

Upravo je zahvaljujući glasovima jednog dijela umirovljenika sadašnja predsjednica i dobila priliku da prethodna obećanja pretoči u djelo, nešto i uradi za umirovljenike bez kojih ni ovaj puta ne može do pobjede. Ne znam koji će je umirovljenici podržati ovaj puta, no sasvim sigurno neće oni koji su to uradili tijekom prošlih izbora, nakon kojih ni jedne jedine riječi poput one hvala nismo od nje čuli, a kamo li da je bilo prilike iznijeti neki od hrpe problema koji tište umirovljenike od kojih gotovo više od polovine njih prima mirovinu koja je ispod granice siromaštva…. A od predsjednice KGK ni „B“…. OK!

 

U mjesecu svibnju ove godine Silvano Hrelja, zastupnik u Hrvatskome saboru, podnosi Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s Konačnim prijedlogom Zakona, a isti Sabor prosljeđuje Hrvatskoj Vladi na očitovanje….

Vlada RH dana 10. listopada 2019. na podneseni prijedlog zastupnika Silvana Hrelje daje mišljenje kojim predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s Konačnim prijedlogom Zakona uz obrazloženje u kojem se vidi sva nebriga i bešćutnost Vlade kada se briga o umirovljenicima treba pokazati na djelu…..  

Bilo bi dobro da ovo obrazloženje Vlade kojim su odbili prijedlog Silvana Hrelje pročita svih onih 260000 umirovljenika koji su ostali bez besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja, kao i deseci tisuća novih koji će to pravo uskoro izgubiti. Vlada po onom što piše u svom obrazloženju nije u stanju za umirovljenike pronaći u proračunu 50 milijuna kuna za ovu i 100 milijuna kuna za slijedeću godinu, ali je istovremeno u stanju bacati milijarde za pokrivanje lopovluka u brodogradilištima, isplate ogromnih poticaja za nepostojeće poljoprivrednike, stotine milijuna za razne „savjetnike“ i  za što sve ne…. ali za one najpotrebitije se nema,  poručuju iz Vlade predlagatelju, napominjući kako uz prijedlog Zakona nisu osigurana financijska sredstva…. kao da je to posao predlagatelja….. ccccc

 

Živo me zanima što o ovome misli onih 260000 umirovljenika koji su izgubili pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje kao i deseci tisuća onih koji će im se pridružiti do slijedećih parlamentarnih izbora. Kome će oni dati svoj glas??? Da li onima koji ih nakon svakih izbora sve više osiromašuju ili onima koji se bore da ih iz zone siromaštva izvuku, ako ne sve onda svakako što više…...

Na ovom linku možete pročitati i odgovor Vlade RH.

 

U nastavku je tekst Prijedloga Zakona u cijelosti (P.Z. br. 643)……

 

 

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O DOBROVOLJNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

 

I.                   USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

 

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske.

 

II.                OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

 

Hrvatski sabor je u srpnju 2006. godine donio Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, br. 85/2006, u daljnjem tekstu Zakon DZO)te u prosincu 2008. godine Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, br. 150/2008), odnosno u lipnju 2010. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, br. 71/2010). Važećim Zakonom uređuju se vrste, uvjeti i način provođenja dobrovoljnog zdravstvenoga osiguranja.

 

Člankom 14.b Zakona DZO(koji je donesen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju iz 2008. godine)propisano je da osigurane osobe čiji prihod po članu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi zakonom utvrđeni iznos ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice (1516,32 kn, prihodovni cenzus), a za osiguranike samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31%proračunske osnovice(1939,39 kn). Navedeni prihodovni cenzus utvrđen je 2004. godine.

 

Broj osiguranika koji su dopunsko zdravstveno osiguranje imali na teret proračuna je od 2004. do danas varirao i kretao se od 350 000 do gotovo 800 000 osiguranika tijekom 2012. godine kada je bilo najavljeno povećanje participacije za zdravstvene usluge do 460 000 osiguranika na teret državnog proračuna krajem 2018. godine. Od najvišeg broja osiguranika od 2012. do danas pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret proračuna izgubilo je više od 260 000 ljudi zbog minimalnog povećanja prihoda. Naime, potrebno je ovu dinamiku dodatno oslikati.

 

Slučaj 1. Kod višečlanih obitelji s niskim primanjima zbog povećanja minimalne plaće od nekoliko desetaka ili stotinu kuna, zbog cenzusa koji je nizak,na dobitku su možda za 1000 kn godišnje, ali im se obiteljske obaveze povećavaju jer moraju za više članova plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje u iznosu od 840 kn godišnje.

 

Slučaj 2. Kod umirovljenika je netko prekoračio iznos od 1939, 39knzbog usklađivanja mirovina ili pak zbog primanja pomoći iz proračuna grada, općine ili županije. Događa se da je umirovljenik koji prima 1950 kn na dobitku tih 60 kn godišnje,a istovremeno mora platiti 840 kn dopunskoga zdravstvenog osiguranja. Žalosno je da umirovljenici s tako niskim primanjima kad plate RTV pretplatu (ili vezu sa svijetom) 960 kn i dopunsko zdravstveno osiguranje 840 kn godišnje (dostupnost zdravstvene zaštite) praktički žive s 11 mirovina godišnje.

 

Slučaj 3. Umirovljenički bračni par živi od jedne mirovine koja iznosi 3000 kn i za njih država plaća dopunsko zdravstveno osiguranje jer imaju 1500 kn mjesečnih prihoda po osobi. U slučaju smrti nositelja osiguranja, bračni partner ima pravo na 70% mirovine preminuloga što znači da će ubuduće dobivati 2100 kn mirovine što opet znači da će morati plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje i imati dodatan trošak od 840 kn godišnje dok su mu svi životni troškovi ostali isti.

 

Od 2004. godine do danas prosječna bruto plaća u Republici Hrvatskoj porasla je za 41,15%, dok je navedeni prihodovni cenzus ostao cijelo vrijeme neizmijenjen.

 

Stoga predlažemo da se prihodovni cenzus temeljem kojeg osigurane osobe ostvaruju pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna poveća na 1.830,00kuna mjesečno (za 20,6%u odnosu na dosadašnji cenzus, odnosno za polovicu povećanja prosječne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2004. -2018.), dok se za osiguranika samca predlaže povećanje prihodovnog cenzusa na 2.340,00kuna mjesečno (također za 20,6% u odnosu na dosadašnji cenzus, odnosno za polovicu povećanja prosječne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2004. - 2018.).

 

Predlaže se da se tako utvrđeni prihodovni cenzusi usklađuju 1. siječnja svake godine za polovicu postotka povećanja prosječne bruto mjesečne plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj za prvih osam mjeseci prethodne kalendarske godine(razdoblje siječanj – kolovoz).

 

Na taj način će se daleko pravednije i primjerenije sadašnjoj visini bruto plaća, odnosno mirovina u Republici Hrvatskoj, definirati krug osoba za koje se premija dopunskog zdravstvenog osiguranja plaća iz sredstava državnog proračuna, a uz to ne bi više ubuduće došlo do sadašnje situacije u kojoj su davno utvrđeni cenzusi u potpunoj disproporciji sa sadašnjom razinom plaća i mirovina.

 

III.             PROCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU PREDLOŽENOG ZAKONA

 

Za pokriće sredstava premije za dopunsko zdravstveno osiguranje koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za osobe određene predloženim zakonom potrebno je osigurati u državnom proračunu Republike Hrvatske dodatnih 50 milijuna kuna u 2019. godini te 100 milijuna kuna u 2020. godini.

 

IV.             PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA O IZMJENII DOPUNI ZAKONA O DOBROVOLJNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJUPO HITNOM POSTUPKU

 

U cilju utvrđivanja što bržeg i primjerenijeg prihodovnog cenzusa za one osigurane osobe za koje na načelima društvene solidarnosti postoji potreba da im se premija dopunskog zdravstvenog osiguranja plaća iz sredstava državnog proračuna, ocjenjuje se da postoje osobito opravdani razlozi za donošenje ovoga zakonskog prijedloga po hitnom postupku u smislu odredbe članka 204.Poslovnika Hrvatskog sabora.

 

V.                KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENII DOPUNI ZAKONA O DOBROVOLJNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

 

Članak 1.

 

U Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, br. 85/2006., 150/2008., 71/2010.) članak 14.b, stavak 1. i 2., mijenjaju se i glase:

 

„Osigurane osobe iz članka 14.a točke 5. ovoga Zakona ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 1.830 kuna(prihodovni cenzus).

 

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osiguranik samac ima pravo na plaćanje premije sukladno stavku 1. ovoga članka ako njegov prihod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 2340 kuna mjesečno.“.

 

Iza stavka 2., dodaje se stavak 3., koji glasi:

 

„Prihodovni cenzusi utvrđeni u stavku 1. i 2. ovog članka usklađuju se od 1. siječnja svake godine za polovicu postotka povećanja prosječne bruto mjesečne plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne kalendarske godine.

 

“Članak. 2.

 

Ovaj Zakon objavljuje se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. srpnja 2019.godine.

 

 

VI.             ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 14.b

Osigurane osobe iz članka 14.a točke 5. ovoga Zakona ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice (prihodovni cenzus).

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osiguranik samac ima pravo na plaćanje premije sukladno stavku 1. ovoga članka ako njegov prihod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice.

 

VII.          OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.Ovim člankom određuje se novi prihodovni cenzus temeljem kojeg osigurane osobe, odnosno osigurane osobe samci ostvaruju pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna.

Također, prihodovni cenzus ubuduće se usklađivati od 1. siječnja svake godine za polovicu postotka povećanja prosječne bruto mjesečne plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj za prvih osam mjeseci prethodne kalendarske godine (razdoblje siječanj – kolovoz).

Uz članak 2.

Ovim člankom određuje se dan stupanja na snagu ovog Zakona.