Konoplja – političko farmakološko ubijanje božanske biljke

Možda se želite se uključiti u raspravu o legalizaciji konoplje, ali nemate dovoljno informacija za tako ozbiljnu temu….. Evo male pomoći!!

Ovo je samo manji dio teksta objavljenog 2012. na Pollitika.com (kao i na blogu same autorice), a na priloženom linku je cijeli sa nizom zanimljivih komentara. Meni osobno je ovo daleko najbolji do sad objavljen tekst koji obrađuje temu „Konoplja“. Preporučam svima koje ova tema zanima da izdvoje malo vremena i pročitaju cijeli tekst…. Biti će te oduševljeni, ali i ono što je najvažnije, nakon što ga (više puta) pročitate biti će te sasvim sigurno i dobro informirani!?
……………….
Stara je istina da u ratu najprije strada istina. Nigdje se to ne može vidjeti bolje nego u takozvanom ratu protiv droga. Počevši s histeričnom medijskom kampanjom američkog Hearst pressa o «ludilu od džointa» početkom 1930-ih, slika kanabisa ili konoplje preobrazila se iz vrijedne kulture za vlakna i važnog izvora ulja i lijeka u «poganu vražju travu s korijenjem u paklu». Bilo namjerno ili slučajno, suzbijanje konoplje popločilo je put dramatičnoj preobrazbi svjetske ekonomije. Počev od doba rata Rima i Kartage za prevlast nad tržištem iste. Što je zapravo u pozadini preobrazbe iz hvalospjeva kraljici biljaka u krajnju destruktivnu pokudu.

Odakle potreba svjetskih moćnika da konoplju (hemp) preimenuju u „marijuanu“ (marihuana) i kao takvu rigorozno stave van zakona. Naravno sam naziv su pokupili od meksikanaca koji su žvakali i pušili lišće te kako su oni zvali „marijuana“ – te obzirom da su primijetili da ista djelomično usporava fiziku pokreta čovjeka jednostavno su istu prozvali opasnom po život (marihuanom) usprkos tome što do danas nije dokazana ni jedna konkretna smrt kao posljedica konzumacije iste nasuprot duhanu i alkoholu. Zato treba inzistirati na nazivu konoplja koja definitivno nije opasna ni po tijelo ni po um čovjeka. Ona ne predstavlja opasnost široj javnosti, već je velika prijetnja naftnim kompanijama, alkoholnoj i duhanskoj mafiji, te velikom broju kemijskih korporacija (koje proizvode lijekove). Velike biznis kompanije, s puno novca i utjecaja, skrivaju istinu od ljudi. Istina je da kad bi se konoplja počela koristiti za golemi niz komercijalnih proizvoda, ona bi stvorila atomsku bombu u industriji, vjerojatno revoluciju! Najbogatijih onih 1% su se zato urotili za širenje dezinformacija o biljci koja, kad bi se pravilno koristila, mogla bi upropastiti njihove kompanije.

Koja je to fenomenalna povijest konoplje koju je trebalo zatrti proskribiranim imenom „marijuana“…!
I sama Encyclopedia Britannica koja se preko 150 godina tiskala na papiru izrađenom od konoplje decidirano navodi;
1. Svi udžbenici do 1880. godine bili su napravljeni od papira dobivenog preradom konoplje ili lana (Jack Frazier. Hemp Paper Reconsidered. 1974.)

2. Bilo je legalno plaćati porez konopljom u Americi od 1631. pa sve do ranih 1800-ih. (LA Times. 12. kolovoz 1981.)

3. Odbijanje uzgoja konoplje u Americi tijekom 17. i 18. stoljeća bila je čak kažnjivo zakonom! Mogli ste biti u zatvoreni u saveznoj državi Virginiji zbog odbijanja uzgoja konoplje od 1763. do 1769. godine (G.M. Herdon Hemp in Colonial Virginia).

4. George Washington, Thomas Jefferson i drugi očevi Amerike su uzgajali konoplju. (Dnevnici Washington-a i Jefferson-a. Jefferson je donio sjeme konoplje iz Kine do Francuske, te potom i do Amerike.)

5. Benjamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih tvornica papira u Americi, a koja je prerađivala konoplju. Također, rat se 1812. godine vodio oko konoplje. Napoleon je želio spriječiti izvoz konoplje iz Moskve u Englesku. (Jack Herer. Emperor Wears No Clothes)

6. Tisućama godina, 90% svih brodskih jedara i konopa (užeta) su spravljeni od konoplje. Riječi “platno” je nizozemska riječ za konoplju (kanabis). (Webster’s New World Dictionary.)

7. 80% svih tekstila, tkanine, odjeće, posteljine, ručnika itd. su izrađivane od konoplje sve do 1820-te, odnosno do početka korištenja pamuka za tkaninu.

8. Prve Biblije, karte, pomorske mape, zastave, prvi nacrti Deklaracije nezavisnosti i prvi Ustav SAD-a su napravljeni od konoplje. (U.S. Government Archives.)

9. Prvi uzgajani usjevi u mnogim američkim državama su bili usjevi konoplje. 1850-a je bila godina vrhunca za proizvodnju u Kentucky-u gdje je te godine proizvedeno 40.000 tona konoplje. Sve do 20.-og stoljeća konoplja je zaslužna za najveći priljev novca u državnu blagajnu Amerike. (State Archives.)

10. Najstariji poznati zapisi o uzgoju konoplje dolaze iz Kine još prije 5.000 godina, iako proizvodnja konoplje vjerojatno seže još i do drevnog Egipta.

11. Rembrandtova, Van Goghova, Gainsboroughova, kao i djela većine ostalih slikara iz tog doba, bila su uglavnom slikana na platnima od konoplje.

12. 1916.g., Vlada SAD-a predvidjela je da će do 1940-ih svi papiri biti zamijenjeni papirom od konoplje i da neće više biti potrebe za sjećom stabala. Izvješća studija Vlade izvjestila su da je 1 jutar (jedinica za zemlju) konoplje jednako iskoristiv kao 4,1 jutar stabala. Bilo je u planu provesti u djelo neke dijelove tog izvješća, ali je konoplja kasnije zabranjena. (U.S. Department of Agriculture Archives.)

13. Kvalitetne boje i lakovi su spravljeni od ulja sjemenki konoplje sve do 1937. godine. U Americi se 1935. godine 58.000 tona sjemena konoplje iskoristilo za proizvodnju boja i lakova. (Svjedočenje Shermana Williamsa (Paint Co.) prije Marihuana Tax Act-a (Zakona o porezu na marihuanu) američkog Kongresa iz 1937.g.)

14. Model-T, auto koji je napravio Henry Ford bio je pogonjen benzinom konoplje a sam je automobil također bio izgrađen od konoplje! Na njegovom velikom imanju, Ford je fotografiran u vlastitom polju konoplje. Automobil “napravljen od tla” imao je kontrolne ploče također izrađene od konoplje čija je čvrstoća 10 puta jača od čelika. (Popular Mechanics, 1941.)

15. 1938. godine, konoplja je nazivana “Billion dollar crop” (“Usjev od milijardu dolara”). Tada je prvi put usjev koji donosi dobit imao poslovni potencijal da premaši zaradu milijardu dolara. (Popular Mechanics, veljača 1938.)

16.Mechanical Engineering Magazine (veljača 1938.) je objavio članak pod naslovom “The Most Profitable and Desirable Crop that Can be Grown”(“Najprofitabilniji i najpoželjniji usjevi koji se mogu uzgajati.”). U članku je objavljeno da kad bi se konoplja uzgajala tehnologijom 20.-og stoljeća da bi usjevi konoplje bili jedni od najvećih poljoprivrednih usjeva u Americi i u svijetu…………..

CIJELI TESKT NASTAVITE ČITATI NA PRILOŽENOM LINKU..