Odgovore ne daju ali glasove traže!?

08.12.2019. odnosno prije gotovo deset dana svim predsjedničkim kandidatima je na njihov e-mail poslan set od 26 pitanja vezanih uz umirovljeničku problematiku. U istom su zamoljeni da svoje odgovore dostave do ponedjeljka 16.12.2019. uz slijedeći popratni tekst:

Kako su svim kandidatima na predstojećim predsjedničkim izborima važni glasovi umirovljenika tako je i umirovljenicima važno što svaki od kandidata može ponuditi njima. Naravno da znamo i razlikujemo ovlasti predsjednika /ce od ovlasti koje ima Vlada ili hrvatski Sabor stoga i ne očekujemo ono što nije u nadležnosti predsjednika/ce, ali nas i te kako zanima vaša eventualna podrška u svezi pokretanja inicijative za određene promjene u mirovinskom sustavu koje kanimo pokrenuti, dio već i kroz sadašnji saziv, a još više nakon slijedećih parlamentarnih izbora na kojima cijeli niz umirovljeničkih stranaka nastupa ujedinjeno.

Vaši odgovori će biti javno objavljeni na i u cijelom nizu različitih medija i platformi kako bi što više birača, umirovljenika u ovom slučaju posebno, imalo uvid u vaše gledanje na problematiku koja svakim danom muči sve više umirovljenika. Bez nužnih i ozbiljnih promjena u mirovinskom sustavu sasvim je razvidno da će nezadovoljnih biti samo još više stoga ste vi nama važni ništa manje no što su glasovi umirovljenika važni vama. Objektivno gledajući, glasovi umirovljenika će kao i do sada odlučiti pobjednika i ovih predsjedničkih izbora.

Molim vas da vaši odgovori budu što kraći i što precizniji, kao i da nam ih na ovaj e-mail buz@buz.hr dostavite najkasnije u ponedjeljak 16.12. 2019., a sve kako bi ih mogli što prije proslijediti medijima odnosno biračima na razmatranje…

 

Na žalost od 11 kandidata samo je jedan ili bolje kazati jedna kandidatkinja dostavila svoje odgovore, a riječ je o Radničkoj fronti i kandidatkinji za predsjednicu Hrvatske gospođi Katarini Peović. Očito je da preostalih 10 kandidata iz nekog razloga ne želi, ne zna ili jednostavno ignoriraju bilo koga i bilo koje pitanje, posebno ako bi im odgovori na ista mogli naštetiti.

Od ponašanja samih kandidata još će biti puno zanimljivije ponašanje birača, umirovljenika posebno, koji će im vjerojatno i ovaj puta masovno davati svoje glasove a da na većinu za njih i te kako važnih pitanja uopće ne znaju kako bi odgovorio njihov favorit odnosno onaj ili ona kome namjeravaju dati svoj glas….

I onda se nakon svakih izbora pitamo tko nam je kriv???

 

Pitanja i odgovori od Radnička fronta – Katarina Peović

1. Na koliki postotak glasova umirovljenika računate da će ih biti u vašim osvojenim glasovima?
Teško je reći, no sigurna sam da će umirovljenička populacija razumjeti važnost programa zvanog ukratko Socijalizam 21 stoljeća, a koji predviđa jaku socijalnu državu, što znači visoku razinu socijalnih prava za većinu, pa tako i dostojne mirovine za umirovljenike.

2. Da li se slažete sa prijedlogom da nema odnosno da ne bi trebalo biti zastare za sve koji su mirovinu ostvarili nezakonito odnosno temeljem lažirane dokumentacije?
Da, naravno

3. Ako je na prethodno pitanje odgovor bio DA, odgovorite da li se slažete da bi takvim osobama trebalo zabraniti svako javno odnosno političko djelovanje? Ako se ne slažete navedite zašto.
Da, slažem se. Osobe koje su prijevarom došle do imovinske koristi, počinile su krivično djelo, takvima nema mjesta u politici, niti u javnom djelovanju.

4. Slažete li se sa prijedlogom da se razdvoje mirovina po posebnim propisima od ostalih?
Apsolutno se slažem.

5. Da li se slažete da bi neke od mirovina po posebnim propisima trebalo značajno smanjiti ili čak ukinuti neke po posebnim propisima? Ako je vaš odgovor DA navedite koje.
Da, slažem se da neke treba ukinuti, a neke značajno smanjiti.
Ukinuti bi trebalo mirovine pripadnicima HVO, koji nisu državljani RH, i bili su pripadnici vojske druge države.

Također bi trebalo ukinuti mirovine saborskim zastupnicima i članovima Vlade. Njima bi se mogao samo priznati mandat u Saboru i rad u Vladi pod radni staž.
Isto tako bi se trebalo ograničiti veteranske mirovine na maksimalno medijalnu plaću u RH, uz naravno invalidski dodatak, zavisno od stupnja invalidnosti.

6. Slažete li se da zastupnici i članovi Vlade u čijem mandatu se povećaju sve plaće i mirovine u prosjeku za više od 20% zaslužuju „povlaštene mirovine“ ili neku drugu nagradu? Kratko obrazložite zašto DA ili NE.
Ne slažem se. To im je dio posla. Rad za poboljšanje standarda naroda je čast, a ne plaćeništvo. Nitko naravno nema ništa protiv da budu adekvatno plaćeni za svoj rad, kao i bilo tko drugi. Bez posebnih privilegija.

7. Da li podržavate zahtjev umirovljeničkih stranaka za podizanje prihodovnog cenzusa za samca sa sadašnjih 1.939,00 kuna na 2.340,00 kuna, za člana kućanstva sa sadašnjih 1.516,00 kuna na 1.830,00 kuna koji se nije mijenjao već gotovo 15 godina?
Naravno da podržavam, dapače, cenzus treba povećati na 2.478 kuna barem (prag siromaštva), za samca, a za člana kućanstva minimalno 2000 kuna.

8. Da li podržavate prijedloga za poskupljenjem police dopunskog zdravstvenog osiguranja?
Ne

9. Da li se slažete da sve osobe sa navršenih 65 godina trebaju imati besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja? Ako je odgovor Da, ali smatrate da bi za to pravo trebala neka ograničenja navedite koja.
Da, slažem se. No u Demokratskom socijalizmu 21 stoljeća sa jakom socijalnom državom, budući da se iz proračuna izdvaja dovoljno za visoki zdravstveni standard, nema potrebe za dopunskim osiguranjem kao nadstandardom.

10. Da li se slažete da sve osobe sa navršenih 65 godina imaju besplatan javni gradski prijevoz?
Slažem se. Besplatan gradski prijevoz bi trebao biti za sve.

11. Da li podržavate produljenje radnog vijeka do 67. godine života?
Ne. Smanjila bih granicu za umirovljenje, na 55 godina za žene i 60 godina za muškarce. Jedino ukoliko osoba želi nastaviti raditi i dalje, uz dogovor s poslodavcem. Država bi svakako morala izmijeniti Zakon o radu na način da bi poslodavac bio obavezan zadržati radnika do kad radnik želi i može raditi.

12. Tko bi trebao imati isključivo pravo odlučiti ako djelatnik može odnosno želi raditi i nakon 65. odnosno 67. godine života? Navedite zašto
Prvenstveno radnik, ukoliko može i hoće raditi. Zato, jer ako postoji i dalje to radno mjesto, a radnik je zdravstveno sposoban i hoće raditi, nitko ne bi to trebao osporavati, a država bi trebala to zakonski regulirati u korist radnika.

13. Kolika bi po vašem mišljenju mirovina trebala biti u odnosu na prosječnu plaću osobe sa 65 godina starosti i 40 godina radnog staža.
70% u prosjeku, barem, da bi mogla živjeti. No zavisi i od visine same bruto plaće koju je radnik imao. U svakom slučaju bi trebalo povisiti doljni prag sa 68 kuna po godini staža, koliko garantira država, na barem 120 kuna.

14. Kolika bi po vašem mišljenju mirovina trebala biti u odnosu na prosječnu plaću osobe sa 60 godina starosti i 30 godina radnog staža.
Barem 60% prosječne plaće.

15. Koliko bi osoba od ukupnog iznosa uplaćenog u mirovinski sustav za 1. stup tijekom radnog vijeka trebala dobiti natrag kroz mirovinu? Što sa ostatkom od uplaćenog iznosa?
90%, ostatak se vraća u fond solidarnosti.

16. Koliko bi osoba od ukupnog iznosa uplaćenog u mirovinski sustav za 2. stup tijekom radnog vijeka trebala dobiti natrag kroz mirovinu? Što sa ostatkom od uplaćenog iznosa?
Drugi stup treba ukinuti, a osobama bi trebalo isplatiti dosad uplaćen novac, ako želi, ili taj iznos vratiti u prvi stup, ako osoba tako odabere. Ukoliko je osoba umrla, uplaćen novac isplatiti nasljednicima. Ako ih nema, vratiti u prvi stup.

17. Podržavate li prijedlog da dio mirovine preminulog partnera prima živući? Ako je odgovor DA navedite koji postotak po vašem mišljenju bi to trebao biti?
Da, 100% ukoliko živući partner nema svoj prihod, ukoliko ima, barem 70% od ukupnog iznosa pokojnikove mirovine, ukoliko živući partner ima vlastiti prihod ispod praga siromaštva. Odnosno, nema pravo, ukoliko mu je vlastiti prihod veći od pokojnikove mirovine. Zadržati pravo da osoba izabere onu varijantu koja joj je povoljnija.

18. Da li bi država trebala osigurati dodatak na sve mirovine koje su ispod granice siromaštva? Ako je odgovor DA navedite koliki i iz kojih izvora.
Da, barem do visine minimalne plaće. Iz proračuna.

19. Da li po vašem mišljenju država dovoljno štiti starije osobe od sve učestalijih prijevara prilikom odnosno nakon sklapanja ugovora o dosmrtnom i ili doživotnom uzdržavanju? Što vi predlažete po tom pitanju?
Ne, ne štiti ih. Treba svaki takav ugovor sklapati uz prisustvo službene osobe na sudu, po mogućnosti, i ovlaštenih osoba Centra za socijalnu skrb, socijalnog radnika i pravnika, ako je osoba u Domu, posebno treba obratiti pažnju na privatne Domove, jer ima zbilja svega.

20. Da li mislite da su starije osobe dovoljno zaštićene u svojim pravima u domovima za umirovljenike?
Ne, posebno u privatnim domovima.

21. Mislite li da treba ulagati više u izgradnju novih domova za umirovljenike? Ako je odgovor DA navedite izvor financiranja i način upravljanja.
Da. Iz proračuna države i jedinica lokalne samouprave, te uvesti mogućnost plaćanja doprinosima kroz stambene zadruge. Upravljala bi javna ustanova pod kontrolom Ministarstava socijalne politike, te gradskog ureda za socijalnu zaštitu u većim gradovima, ili centara za socijalnu zaštitu u manjim gradovima i mjestima.

22. Mislite li da bi Hrvatska trebala imati pravobranitelja/cu za osobe starije životne dobi? Navedite zašto.
Da, apsolutno. Zato jer su starije osobe često u situaciji da su im umanjena prava, a sami se ne snalaze radi dobi i zdravstvenih smetnji.

23. Kada ste i u kojem kontekstu zadnji put spomenuli umirovljenike u svezi nekog konkretnog problema a da to nije bilo u funkciji neke izborne kampanje?
Često ih spomenem kao dio obespravljene većine za koju se zalaže i RF i ja osobno. Konkretno RF se bori za blokirane umirovljenike u Gradskoj Skupštini u Zagrebu, sa mirovinama do 1500 kuna na zaštićenom računu, da im se taj prihod prizna pod cenzus za dobivanje gradske novčane pomoći.

24. Za koji umirovljenički problem ste se posebno založili obzirom na vašu trenutnu političku poziciju? Navedite koliko ste uspjeha imali u tome?
Obzirom da predsjednička funkcija nije vezana za izvršnu niti zakonodavnu vlast, nisam posebno govorila ništa vezano za rješavanje konkretnih problema umirovljenika, jer bi zvučalo neiskreno. No kao stranka se aktivno zalažemo i radimo na tome, da. Tamo gdje imamo mandat za to, a to je Gradska Skupština Grada Zagreba, gdje imamo jedno zastupničko mjesto u Lijevom bloku.

25. Sa kojim umirovljeničkim stankama i ili udrugama surađujete na pitanjima iz domene umirovljeničke problematike? Možete li nekoga posebno izdvojiti?
Zasad nismo surađivali s nikim konkretno.

26.Da li bi se ako uđete u drugi izborni krug odazvali našem pozivu na javno sučeljavanje sa protukandidatom koje bi se održalo 30.12.2019. u 10:00 u Zagrebu na teme iz umirovljeničke problematike? Za postavljanje pitanja bi bili pozvani predstavnici svih umirovljeničkih udruga i stranaka: HSU, BUZ, DSU, USIB, SU, MUH, SUH……
Bih, zašto ne.