Sastanak Koordinacije umirovljeničkih udruga i zajednica sa umirovljeničkim strankama

Na poziv Koordinacije umirovljeničkih udruga i zajednica Hrvatske, u prostorijama HEP-a u Zagrebu, održan je radni sastanak sa umirovljeničkim strankama na temu mogućnosti suradnje umirovljeničkih udruga javnih poduzeća sa političkim strankama na predstojećim parlamentarnim izborima.

Uz domaćinstvo Zajednice umirovljeničkih udruga HEP-a u gospođe Blanke Sunara predsjednice, na sastanku su sudjelovali predstavnici Udruga umirovljeničke zajednice INA, predstavnik Koordinacijskog odbora umirovljenika HP i HT Hrvatske Želimir Manenica, Koordinacija umirovljenika HP ii HT Tajnik Ivica Nižić, predstavnik Zajednice udruga umirovljenika MUP-a predsjednik Savo Eskićević, te predstavnici umirovljeničkih stranaka: Silvano Hrelja Hrvatska predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), Milivoj Špika predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) i Lazar Grujić predsjednik Stranke umirovljenika (SU).

Uvodnu riječ je dala predsjedavajuća radnog sastanka gospođa Blanka Sunara koja je posebno naglasila kako su na svim dosadašnjim parlamentarnim izborima dominirale dvije stranke (HDZ i SDP), bilo da su na izbore izlazile samostalno ili u koaliciji s drugim strankama, od kojih bi veći dio, da su same izašle na izbore, ostao ispod praga. Da ti glasovi ne propadnu vodeće stranke uzele bi ih pod svoje okrilje i zavisno o broju glasova koje bi im mogle donijeti, prepustile jedno, dva, tri ili više mjesta na svojoj listi koja osiguravaju ulazak u Hrvatski sabor. Nije isključeno da bi neka od tih stranaka u slučaju samostalnog nastupa u nekoj od izbornih jedini ipak prešla prag i postala parlamentarna stranka.

S obirom na to da sve analize i ankete upućuju na to da niti jedna stranka ne može osvojiti apsolutnu većinu potrebnu za formiranje Vlade, relativni pobjednik izbora morat će pronaći jednog ili više koalicijskih partnera. U tom slučaju nastupa ono čega se svi užasavaju i ne žele otvoreno priznati, a u javnosti nazvana politička trgovina u slučaju kada zastupnici mogućeg postizbornog partnera kod tih pregovora imaju veću težinu i značaj, a time i utjecaj od zastupnika koalicijskog partnera koji je ušao u Sabor na listi relativnog pobjednika izbora.

U kontekstu navedenog postavlja se pitanje da li bi eventualni samostalni izlazak umirovljenika na izbore s jednim realnim, konciznim, jasnim i svim umirovljenicima prihvatljivim programom, uz dobru organizaciju i promidžbu, mogao privući njihovu pozornost u tolikoj mjeri odnosno broju koji bi omogućio da se prekorači izborni prag. Radi se naime ipak o respektabilnom bazenu birača od 1,3 milijuna umirovljenika što jest izniman potencijal koji interesno nema ni jedna druga politička stranka, zaključila je uvodnu riječ gospođa Blanka Sunara.

Riječ je potom uzeo gospodin Savo Eškićević, predsjednik Zajednice udruga umirovljenika MUP-a RH, koji je u svom izlaganju posebno naglasio činjenicu je da su unatoč trudu aktera, koji su u svoje osnovne programske ciljeve stavili zaštitu i poboljšanje položaja umirovljenika odnosno očuvanje i unapređenje njihovih prava i interesa, rezultati još daleko ispod očekivanih, a realno mogućih. Istovremeno položaj umirovljenika ne da stagnira već se na žalost iz godine u godinu pogoršava.

Akteri na ovoj sceni su u ovom trenutku brojne umirovljeničke stranke, među kojima ipak kao reprezentativne treba izdvojiti: Hrvatsku stranku umirovljenika HHSU), Blok umirovljenici zajedno (BUZ) i Stranku umirovljenika (SU). Na žalost u trenutnom sazivu Hrvatskog sabora zastupljeni su sa samo dva HSU-ova mandata, od kojih je jedan, nažalost, prešao u drugi klub. S druge pak strane su brojne umirovljeničke udruge, zajednice, odnosno savezi tih udruga, među kojim su i dvije s formalno najbrojnijim članstvom. To su MUH i SUH, koje su neovlašteno i bez stvarnog legitimiteta prisvojile pravo predstavljanja svih umirovljenika. U praksi djeluju samostalno, u paru, odnosno u okviru Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe koje je, valja napomenuti, samo savjetodavno tijelo Vlade, ignorirajući postojanje drugih umirovljeničkih udruga zajednica, odnosno saveza tih udruga.

Uzimajući u obzir sve do sada urađeno podsjeća da su umirovljenici najveće uspjehe ostvarili kada su njihovi saborski zastupnici, premda malobrojni, neposredno i najtješnje surađivali s Koordinacijom umirovljeničkih udruga i zajednica (KUUiZ), neformalne umirovljeničke asocijacije, unutar koje su, uz ostale velike umirovljeničke organizacije, djelovali i MUH i SUH, ali i Hrvatska Stranka Umirovljenika (HSU). Rezultati su bili jasno vidljivi, posebno kroz tzv. povrat umirovljeničkog duga, dodatka na mirovinu od 4% - 27% i dr.

Zaključak je jednostavan, naglasio je g. Eškićević, pridružujući se ocjeni potpisnika Sporazuma o suradnji koji su potpisali HSU, BUZ, DSU i USiB, da je sada uistinu pravi politički trenutak da umirovljenici od objekta postanu subjekt, respektabilan politički čimbenik, da se potencijal od preko 1,2 milijuna birača iz kvantitete pretvori u kvalitetu.

Jedino sredstvo za ostvarenje toga cilja je dovoljan broj ruku u Hrvatskom saboru, a jedini put ka tome cilju je okupljanje i zajednički nastup političkih stranaka sa umirovljeničkim predznakom u zajedništvu i uskoj suradnji sa svim ili barem najvećim brojem umirovljeničkih udruga, i to bez obzira na njihove nazive, forme i organizacijske oblike. Ovakav Sporazum i njegova objava, značili bi poticaj ostalim umirovljeničkim strankama i udrugama da se pridruže ovoj inicijativi i bio bi značajan čimbenik daljnjem rastu rejtinga umirovljeničkih stranaka, zaključio je na kraju svoje izlaganje gospodin Savo Eškićević.

....... u istom ili veoma sličnom tonu su i svi ostali prisutni predstavnici umirovljeničkih udruga i zajednica redom izražavali nužnost suradnje i okupljanja u čemu bi udruge sa svojim članstvom bile potpora, a stranke političko krilo koje bi kroz predstavničku i izvršnu vlast realizirale zajedničke programe odnosno postavljene ciljeve.

Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja se na početku svog izlaganja zahvalio na pozivu te izrazio uvjerenje u mogućnost dobre suradnje. Naglasio je kako je svakoj političkoj stranci u prvom redu interes izaći na izbore sa samostalnom listom, ali i da u tom smislu treba uzimati u obzir i političke realitete koji, kada se radi o umirovljeničkoj opciji, nam zbog mnoštva umirovljeničkih stranaka ne idu u prilog. Radi se naime o tome da u registru političkih stranaka trenutno postoji čak 13 umirovljeničkih stranaka od kojih je tek nekoliko aktivnih, no ostale su zbog mogućeg zbunjivanja biračkog tijela uvijek latentna opasnost u kontekstu moguće odluke o samostalnom izlasku na bilo koje izbore, parlamentarne posebno.

Da bi se izašlo sa samostalnom listom na izbore neophodno je imati dostatan rejting kako se ne bi dogodilo već viđena podvala, kao što se dogodilo 2007., sa podmetanjem neke druge umirovljeničke liste sa ciljem zbunjivanja biračkog tijela i uzimanja određenog postotka glasova. Ta moguća druga lista bi zasigurno uzela dio glasova, ne zato jer bi netko toj drugoj stranci uopće želio dati svoj glas, već radi jednostavne zabune birača.

Jasno je dakle da u navedenom kontekstu za samostalni izlazak na izbore dostignuti rejting treba biti na čvrstih 6 do 7% što tek onda jest dovoljno dobra podloga za ozbiljno razmišljanje, pa čak i moguću odluku za samostalni izlazak na izbore. Samostalni izlazak na izbore sa nedostatnim rejtingom bi bilo u najmanju ruku neodgovorno prema svojim biračima, i predstavljao bi vrlo vjerojatno politički suicid za stranku.

Mišljenja sam da suradnju oko koje se očito svi slažemo je i više no poželjna i ostvariva trebamo formalizirati, kao i uz navedeno dati sve od sebe da svojim programima i aktivnostima pridobijemo povjerenje što više birača, posebno umirovljenika i onih koji će to uskoro biti, kako bi se postigao što bolji rejting, a onda je sve moguće, zaključio je izlaganje Silvano Hrelja, podcrtavši još jednom odličnu suradnju i dobre rezultate koji se iz mjeseca u mjesec postižu nakon objave udruživanja četiriju umirovljeničkih stranaka (HSU, BUZ, DSU, USiB) koje su nedavno potpisale Sporazum o suradnji.

„Riječ je potom dobio i Lazar Grujić predsjednik Stranka umirovljenika (SU), koji je, u načelu, dao podršku inicijativi okupljanja umirovljeničkih stranaka i udruga Međutim, istovremeno je iskazao i rezervu ovoj inicijativi. To opravdava, navodno nedovoljnim vremenom za u tom smislu nešto kvalitetnijom pripremom, a posebno činjenicom da sa SDP-om ima zajedničke projekte i s tim u vezi već dogovorenu suradnju“.

Kako je u samom pozivu za radni sastanak naveden dnevni red u kojem je precizno najavljena tema: „Dogovor oko zajedničkog nastupa umirovljeničkih udruga javih firmi i stranaka umirovljenika na slijedećim parlamentarnim izborima“ ... na koji se nisu odazvale udruge poput SUH-a i MUH-a koje ovakva suradnja moguće je i ne zanima, tako je nazočnima u prvom trenutku ostao nejasan motiv za dolazak predsjednika SU-a na radni sastanak samo kako bi nazočnima rekao da on u stvari kao i dvije navedene udruge u ovom trenutku nije za suradnju ......

Milivoj Špika, predsjednik Blok umirovljenici zajedno (BUZ) je nazočne upoznao sa svojim viđenjem suradnje umirovljeničkih udruga i stanaka pojasnivši obrazac ponašanja unutar potpisnik Sporazuma o suradnji četiri umirovljeničke stranke. Polazište potpisnika, pojasnio je, temelji se na političkim realitetima koji definiraju HSU kao nositelja političkog projekta udruživanja a Silvana Hrelju kao osobu na čelu istog. Posebno je naglasio da četiri potpisnika zbrajajući članstvo, ustrojstvene oblike na terenu te boj predstavnika u predstavničkim tijelima JLS čine više od 95% od svega što sve umirovljeničke stranke u Hrvatskoj imaju zajedno.

Krajnji cilj je doseći do ljeta slijedeće godine rejting između 4 i 5% što bi u bilo kojim pregovorima za eventualnu predizbornu koaliciju trebalo značiti minimalno isto toliko saborskih mandata, ali isto tako i pravo na preuzimanje odgovornosti za resor rada i mirovinskog sustava što smo prilikom potpisivanja Sporazuma o suradnji i obznanili javnosti. Suradnja četiri stranke potpisnice Sporazuma o suradnji se ni u jednom trenutku nije bavila bilo čijom političkom ili nekom drugom pozicijom bilo koga od potpisnika, već je zasnovana isključivo na međusobnom povjerenju i fokusirana na postizanju zajedničkog cilja.

Jasno je da se sa većom podrškom koja bi se zasigurno dobila širenjem Sporazuma o suradnji na više umirovljeničkih udruga i stranaka rejting može doseći razinu kada se ozbiljno promišlja i o samostalnom izlasku na parlamentarne izbore, dakle izbore koji bi se trebali održati slijedeće 2020. godine na jesen. Proces ujedinjenja koji je započeo prije nekoliko mjeseci se nezaustavljivo širi i svakim danom dobiva sve veću podršku, a kada tome dodamo i čvrstu odlučnost potpisnika da se od zacrtanih ciljeva neće ni pod koju cijenu odustati, postaje jasno da uspjeh na kraju neće izostati, zaključio je svoje izlaganje Milivoj Špika predsjednik BUZ-a.

Na kraju je jednoglasno prihvaćen zaključak kako se proces udruživanja i suradnje umirovljeničkih stranaka treba proširiti i na umirovljeničke udruge, kao i da se već u siječnju 2020. godine, sukladno definiranim ciljevima, upriliči novi radni sastanak, radi finalnog dogovora za formalno potpisivanje Sporazuma o suradnji umirovljeničkih stranaka i udruga.

Zajedno samo jači!!!