Dodatak na mirovinu i za one iz drugog stupa u proceduru poèetkom godine

Ministarstvu financija nedavno je poslan prijedlog moguæih ušteda po drugim stavkama koji bi omoguæio da se osigura novac i da se izmjene Zakona poènu vrlo brzo primjenjivati

Iako su zbog nedostatka novca izmjene Zakona o dodatku na mirovine za umirovljenike koji su štedjeli u drugom mirovinskom stupu prebaèene u mjere koje æe se ostvarivati u srednjeroènom razdoblju, Ministarstvo financija od tih izmjena nije odustalo.

Štoviše, Ministarstvu financija nedavno je poslan prijedlog moguæih ušteda po drugim stavkama koji bi omoguæio da se osigura novac i da se izmjene Zakona poènu vrlo brzo primjenjivati. Naime, Krešimir Rožman, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, kaže kako vjeruje da Ministarstvo financija može prihvatiti spomenuti prijedlog te da bi izmjene spomenutog zakona u proceduru mogle iæi veæ u prvom kvartalu ove godine.

»Još uvijek to ne možemo reæi sa sigurnošæu, no vjerujem da smo pronašli model za ostvarivanje odgovarajuæe uštede koje bi omoguæile proširenje prava na dodatak«, kaže Rožman za Vjesnik.

Tim bi se izmjenama pravo na dodatak uz mirovinu, koji danas primaju samo umirovljenici koji su pravo na mirovinu ostvarili od sijeènja 1999. naovamo - pod uvjetom da nisu bili u drugom stupu - proširilo i na umirovljenike koji su bili u drugom stupu. Rijeè je onim umirovljenicima koji su 2002. godine, kada je u Hrvatskoj uveden drugi mirovinski stup, imali izmeðu 40 i 50 godina i mogli birati žele li sudjelovati u obveznoj mirovinskoj štednji. To im se danas pokazalo neisplativim, prije svega zbog kratkog razdoblja štednje i zbog toga što nemaju pravo na dodatak uz mirovinu koji ostvaruju drugi umirovljenici. Njima se, naime, mirovina poveæavala ovisno o tome kada su stekli to pravo, i to po stopi od èetiri do 27 posto, koliko iznosi poveæanje, odnosno dodatak onih koji su u mirovinu otišli u 2010. i nadalje. Iznos dodatka ovisi o visini mirovine, no u prosjeku dosiže i do 600 kuna, pa je u konaènici rijeè o velikim razlikama izmeðu onih koji su ostvarili mirovinu samo iz prvog stupa i onih koji su štedjeli i u drugom stupu. Zajedno s razlikom koju proizvodi restriktivna formula za izraèun osnovne mirovine (iz prvog stupa) za razdoblje dok je osiguranik bio u drugom stupu - a koja se kreæe od desetak do 350 kuna - ukupna razlika u mirovinskim primanjima u nekim sluèajevima znala je doseæi i do 1500 kuna. 

Prema procjenama Hrvatske stranke umirovljenika koje su, kako doznajemo, vrlo bliske onima koje je izradilo i Ministarstvo gospodarstva, za proširenje prava na dodatak i na umirovljenike koji su štedjeli u drugom mirovinskom stupu potrebno je oko šest milijuna kuna. Pretpostavka je da bi se njima namirila samo razlika zbog neprimjene prava na dodatak, dakle bez pokrivanja razlike nastale zbog restriktivne formule za izraèun mirovine. Izmjene tog dijela Zakona o mirovinskom osiguranju bit æe u proceduri tek kada i ako posebna meðuresorna skupina struènjaka ocijeni da za to postoji potreba i ponudi rješenje. No, u Ministarstvu gospodarstva za Vjesnik su veæ više puta potvrdili kako su svjesni toga da je formula neodgovarajuæa, jer za tri èetvrtine doprinosa koji se i dalje izdvaja u prvi stup (15 od ukupno 20 posto od bruto plaæe) mirovina za to razdoblje iznosi tek èetvrtinu tog iznosa.

Marijana Matkoviæ 
marijana.matkovic@vjesnik.hr