Nedavno ste postali
predsjednik Stranke umirovljenika na državnoj razini. Ima li stranka snage da se izbori za poboljšanje standarda veæeg dijela
umirovljenika koji živi ispod socijalnog minimuma, koji su vaši osnovni
ciljevi?
Naš glavni cilj je poboljšati sadašnji doista bijedni standard umirovljenika tko da prosjeèna mirovina ostvarena temeljem potpunog minulog rada (radnog staža) bude u visini od cca 75% prosjeène plaèe stoga na tom putu nema niti može biti ikakvih kompromisa a još manje bilo kakve politièke trgovine koja bi tek nekim pojedincima a na štetu svih ostalih umirovljenika osigurala bolji materijalni status.
Naravno da se ova problematika ne smije sagledavati altruistièki i u sadašnjim okolnostima oèekivati da se sve riješi preko noæi, no upravo zato od odgovorne vlade, što ova sadašnja po svim pokazateljima nije, moramo u najkraæe vrijeme dobiti odgovore i znati kako zemlju izvuæi iz krize odnosno što se sve treba ili mora uraditi. Temelj svega jeste i mora biti jedan sveobuhvatni gospodarski razvojni plan za RH. Taj strateški dokument mora dati osnovne razvojne smjernice za slijedeæih nekoliko desetljeæa i biti polazište za rješavanje problema u svim ostalim segmentima društva u što naravno spada i konaèno rješenje problema za umirovljenièku populaciju koja je u ovom sadašnjem stihijskom naèinu rješavanja problema potpuno neopravdano spala u najugroženiju socijalnu kategoriju stanovništva, a hiperprodukcija novih umirovljenika prvenstveno iz politièkih razloga tj. u funkciji kupovanja biraèkog tijela i prividnog socijalnog mira samo još dodatno pogoršava stanje. Taj neodgovorni odnos je doveo i do neodrživa omjera osiguranika u odnosu umirovljenika od 1,38 : 1, a naša želja je da se što prije to promijeni do prihvatljivih 2 : 1. Kada navedenome dodamo i sve negativne efekte sive ekonomije, posebno u fiskalnoj sferi, onda je potpuno jasno da bez radikalnih promjena neæe biti moguæe izaæi iz ovog zaèaranog kruga. Kako bi dali i svoj doprinos SU æe u najkraæe moguæe vrijeme organizirati okrugli stol i okupiti sve politièke opcije i udruge umirovljenièke preferencije te predložiti zajednièko traženje rješenja kojega u suradnji sa sadašnjom vladom naprosto ne vidimo.
Prije ste bili u HSU, jedan od potpredsjednika. Zašto ste
napustili HSU koji ima sliène programske ciljeve? Nije li vam baš Stranka
umirovljenika «ukrala» glasova na zadnjim izborima za Sabor koji su HSU
nedostajali za veæi broj zastupnika na Markovom trgu, a vama nedostajali za
ulazak u parlament.
Jedan sam od onih koji iz materijalnih
razloga nije ušao u politiku pa samim time nisam na taj naèin želio postati ni
Saborski zastupnik, stoga sam javno ustao protiv takvog naèina ponašanja unutar
HSU-a tražeæi da u interesu boljitka svih umirovljenika neki odstupe znajuæi što
æe uslijediti ako u tome ne uspijem. Ignoriranje politièkih realiteta od strane
ondašnjeg predsjednika HSU-a i ekstreman trgovaèki odnos prema Stranci,
biraèima i politièkim partnerima od strane dijela vodstva je mogao znaèiti samo
naš politièki razlaz, a svjedoci smo da je SU i unatoè pomanjkanju svih resursa
potrebnih za izborni uspjeh ipak uspjela svojim poštenim odnosom biti i ostati
prepoznatljiva unutar biraèkog tijela u tolikoj mjeri da je u èak pet izbornih
jedinica, pa tako i u mojoj VII, sprijeèila svojim glasovima ulazak HSU-a u
parlament.
Ova sadašnja gluma gospodina Silvana Hrelje oko tobožnjeg izlaska HSU-a iz koalicije i naglo probuðene svijesti o potrebi i borbi za umirovljenike je jeftin pokušaj zavaravanja biraèkog tijela, posebno umirovljenika i samo još jedna potvrda one izreke kako štakori prvi napuštaju brod koji tone a ne posljedica neke promišljene politike, naravno osim ako se u to ne raèuna iskljuèivo osobna korist. Što se nas u SU-u, a vjerujemo i kod velike veæine umirovljenika odnosno samih biraèa tièe, navedeni gospodin može slobodno i dalje u svom stilu nastaviti dizati svoju rukicu u parlamentu za sve što HDZ predloži kao što je dosljedno svojoj «poštenoj politici» radio i u svih ovih prethodnih šest godina. Tako bi naime zadržao svoju «dosljednost i politièko poštenje» a ovako samo pokazuje prevrtljivost koja na politièkoj sceni više ne smije imati prostora za svoju daljnju trgovaèku djelatnost.
Reklo bi smo i ono: «Da nije tragièno bilo bi smiješno».
SU se u Svetoj Nedelji priklonio oporbi, u Zagrebaèkoj
županiji podržavate koaliciju HDZ-HSS-HSU. Kako objašnjavate takvu politièku
«šarolikost»? Tko vam je bliži na državnoj razini – HDZ ili lijeva opcija
predvoðena SDP-om?
Mislim da jasno treba kazati kako nacionalna i lokalna politika u svojim osnovama imaju sasvim razlièite uloge. Na lokalnoj razini se sve politièke stranke vežu uz odreðene projekte ili programe tako da politièki prefiks, bar što se nas u SU-u, ali i ovog trenutka tièe, nemaju neku posebnu veliku važnost, no jaèanjem bipolarnih politièkih odnosa u Hrvatskoj i možebitnim stvaranjem dvaju blokova, i takav odnos na lokalnoj razini bi se temeljem širih politièkih dogovora i sporazuma zasigurno promijenio. SU je prije deset godina nastao kao odgovor na potpuno pogrešnu politiku HSU-a te dolazi kao «umirovljenièki» korektiv na politièkoj scenu Hrvatske koji svojom dosljednom politikom i nadasve jakim pojedincima može pridobiti vrlo široki umirovljenièki korpus, a da je tako potvrðuje i moj izborni rezultat u zagrebaèkoj županiji gdje je SU izborio tri mandata u skupštini. Tako nešto samostalno nije uspjelo ni jednoj drugoj umirovljenièkoj politièkoj opciji što nedvojbeno potvrðuje i trenutni rejting SU-a i na razini države te sa pravom oèekujemo nakon slijedeæih izbora postati i parlamentarna stranka.
Ako pak SU promatramo na nacionalnoj razini onda ona po svemu jeste prirodni saveznik lijevog politièkog spektra odnosno SDP-a, HNS-a, te ostalih stranaka centra i lijevog centra sa kojima na zajednièkoj socijalnoj, politièkoj, a posebno gospodarskoj platformi možemo graditi kvalitetno zajedništvo – koaliciju temeljenu na jasnom definiranju programskih ciljeva u okviru trenutnih makro i mikro društveno politièkih, a prvenstveno gospodarskih odnosno financijskih realiteta.
Jedan ste od petoro vijeænika s podruèja Svete Nedelje u
Skuštini Zagrebaèke županije. Ima li volje za suradnju meðu vama, a koja je
izostala u prethodnim sazivima prijašnjih vijeænika. Imate li snage za
lobiranje za pojedine projekte koji su važni za grad?
Naravno da imamo volje i želje
lobirati za sve projekte važne za naš grad, no ta suradnja na lobiranju za
gradske projekte ne ovisi o nama, vijeænicima u županijskoj Skupštini, veæ
iskljuèivo o vodstvu grada koji na našu žalost do sada nije imao potrebe
kontaktirati nas po tom pitanju. Naravno da sam i do sada podržavao sve što je
bilo u interesu Svete Nedelje jer mislim da me za to nitko i ne treba moliti,
no možda niej zgorega ponoviti da ja osobno, ali i u ime svih u SU-u se evo i
javno gradu stavljamo u potpunosti na raspolaganje za svaki projekt koji treba
pomoæ županije.
Je li trebalo uvesti prirez u Svetoj Nedelji? Kako gledate
na najavljeno 35%-tno smanjenje gradskog proraèuna, da li je to samo posljedica
recesije ili plaæamo danak prebrzom razvoju, rastrošnosti kod pojedinih stavaka
gradskog proraèuna u proteklih 15 godina, neostvarivanju potpore iz fondova...?
Ako su u Hrvatskoj sve ili gotovo opæine i gradovi uveli prirez onda je to u
neko prijašnje vrijeme zasigurno mogla uraditi i Sveta Nedjelja, no sada
svakako za tako nešto nije vrijeme. Dakle ne treba uvoditi nikakva nov porezna
optereæenja za naše graðane.
Kada pak prièamo o smanjenju
gradskog proraèuna onda tu trebamo biti vrlo oprezni jer trebamo razlikovati
pojmove kao što je planirani proraèun od onog što nazivamo realizirani
proraèun. Ovo sadašnje smanjenje dakle
nije u sferi realnog pada realizacije proraèunskih prihoda veæ, vjerujemo, u funkciji reduciranja planiranih proraèunskih
rashoda, što pozdravljamo jer se time pokazuje kako se ima na umu financijska racionalizacija
funkcioniranja Jedinice lokalne samouprave. Napuhani planirani proraèun, što je
ipak planska kategorija, gotovo uvijek u pravilu za sobom nosi u konaènici i
proraèunski deficit koji je shodno tome uglavnom posljedica realiziranja
proraèunskih stavki iz sfere potrošnje a vrlo rijetko u funkciji razvoja. Svako
smanjenje potrošnje u korist razvoja ili infrastrukture sa naprosto mora
pozdraviti i podržati.
Uskoro æe biti izbori za predsjednika Hrvatske. Kome æe
Stranka umirovljenika pružiti potporu?
Ovo je doista vrlo ozbiljno pitanje i u ovom trenutku SU ne može kazati kojeg od do sada javno obznanjenih kandidata za predsjednika RH æe podržati. Ovo je prije svega i posljedica trenutnog politièkog stanja i odnosa unutar politièkog spektra sa kojim u ovom trenutku vrlo intenzivno razgovaramo i pregovaramo a krajnji ishod æe vjerujemo zasigurno obuhvatiti i pitanje predsjednièkog kandidata kojeg æe u konaènici SU prihvatiti i podržati kao zajednièkog kandidata, no i bez da navedemo ime onog tko bi u ovom trenutku bio taj kojeg bi SU podržala, mislim baš i nije teško pogoditi, no reda radi, za javnu potvrdu ipak treba prièekati okonèanje razgovora sa partnerima koji su kako sam kazao u tijeku.
