Kolega Siniša Mihelić je izvrsno obradio problem oko moguće ne/isplate dijela plaće za vrijeme štrajka u školama i fakultetima... Pitamo se zašto sindikati nisu već reagirali na sličan način...
Zbog najavljene prijetnje neisplatom plaće ili dijela plaće zbog štrajka učitelja Ministar Piletić sam sebi piše kaznenu prijavu !
Umanjenje plaće postoji u zakonu ali neisplata je kaznene odijelo, čak i neisplata dijela plaće !
KAZNENI ZAKON RH
NEISPLATA PLAĆE
Ćlanak 132
1) Tko ne isplati dio ili cijelu plaću jednom ili više radnika kaznit će se kaznom zatvora do tri godine
2) Kaznom iz stavka 1. ovog članka kazniti će se tko ne daje podatke ili daje netočne podatke za određivanje plaće na taj način jer ne isplaćuje ili isplaćuje djelomično
3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovog članka kada je do neisplate došlo zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima na računu poslodavca ili nedostatku financijskih sredstava na računu poslodavca koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće .
4) Stavak 3. ovog članka neće se primijeniti ako poslodavac nije dostavio obračun o neisplati dospjelog iznosa plaće sukladno odredbama zakona.
5) Ako počinitelj iz stavka 1. ovog članka naknadno uplati zaostale plaće , može se osloboditi kazne.
6) Pod plaćom se u smislu ovog članka podrazumijeva plaća i sva druga davanja u novcu ili u naravi koju radnik prima po osnovi rada, bruto iznosu što uključuje i doprinose na plaće i na plaću prema posebnom propisu.
ZLOSTAVLJANJE NA RADU
Članak 133.
1) Tko na radu ili u vezi s radom drugog vrijeđa, ponižava, zlostavlja ili na drugi način uznemirava i time naruši njegovo zdravlje kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
2) Kazneno djelo iz stavka 1. ovog članka progoni se po prijedlogu.
ZAKON O RADU
RAZMJERNO UMANJENJE PLAĆE I DODATAKA NA PLAĆU
Ćlanak 216.
Radniku koji je sudjelovao u štrajku, plaća i dodaci na plaću, mogu se umanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.
Postavlja se i pitanje daljnje kaznene odgovornosti odgovorne osobe u pravnoj osobi
Zlouporaba položaja i ovlasti
Članak 291.
(1) Službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.
Vrste sigurnosnih mjera
Članak 65.
Sigurnosne mjere jesu: obvezno psihijatrijsko liječenje, obvezno liječenje od ovisnosti, obvezan psihosocijalni tretman, zabrana obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom, zabrana približavanja, uznemiravanja i uhođenja, udaljenje iz zajedničkog kućanstva, zabrana pristupa internetu , zaštitni nadzor po punom izvršenju kazne zatvora i zabrana držanja i nabavljanja životinja.
Svrha sigurnosnih mjera
Članak 66.
Svrha je sigurnosnih mjera otklanjanje okolnosti koje omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela.
Načelo razmjernosti
Članak 67.
Sigurnosna mjera mora biti u razmjeru s težinom počinjenog kaznenog djela i kaznenih djela koja se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti.
Zabrana obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti
Članak 71.
(1) Sigurnosnu mjeru zabrane potpunog ili djelomičnog obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti sud će izreći počinitelju koji je kazneno djelo počinio u obavljanju dužnosti ili djelatnosti ako postoji opasnost da će zlouporabom te dužnosti ili djelatnosti ponovno počiniti kazneno djelo.
(2) Mjera iz stavka 1. ovoga članka izriče se u trajanju od jedne do deset godina. Počinitelju koji je osuđen na kaznu zatvora, a nije mu izrečena uvjetna osuda niti je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro, mjera iz stavka 1. ovoga članka izreći će se u trajanju koje je od jedne do deset godina dulje od izrečene kazne zatvora.
(3) Počinitelju kaznenog djela iz članka 105. stavka 3., članka 106. stavka 2. i 3., članka 111. točke 2., članka 112. stavka 1., članka 114., članka 116., članka 118., članka 119., članka 120., Glave XVI., počinjenog na štetu djeteta i Glave XVII. ovoga Zakona, sud može izreći zabranu obavljanja dužnosti ili djelatnosti u kojima dolazi u redoviti kontakt s djecom i kad ova djela nisu bila počinjena u obavljanju dužnosti i djelatnosti, a može je izreći i doživotno.
(4) Za vrijeme zabrane iz stavka 1. ovoga članka osuđenik se ne smije baviti određenom dužnosti ili djelatnosti samostalno, za drugu osobu, u pravnoj osobi, ni u ime druge osobe, niti smije ovlastiti drugu osobu da se bavi tom dužnošću ili djelatnošću u njegovo ime i po njegovim uputama.
(5) Ako počinitelj ne postupi prema zabrani obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti kad je izrečena uz rad za opće dobro, uvjetnu osudu, ili za vrijeme uvjetnog otpusta shodno će se primijeniti odredbe članka 55. stavka 9., članka 58. stavka 5. ili članka 61. stavka 3. ovoga Zakona.
(6) Po proteku polovine trajanja sigurnosne mjere izrečene na temelju stavka 1. ovoga članka, sud može na prijedlog osuđenika obustaviti njeno izvršenje ako ustanovi da više ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga članka. Osuđenik može ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja.
(7) Po proteku najdužeg vremena iz stavka 2. ovoga članka sigurnosnu mjeru izrečenu na temelju stavka 3. ovoga članka sud može na prijedlog osuđenika obustaviti ako ustanovi da više ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga članka. Osuđenik može ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja.
(8) Sud će o presudi kojom je izrečena mjera iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti tijelo nadležno za vođenje upisnika osoba koje obavljaju određene dužnosti ili djelatnosti.
ZAKLJUČAK
Iz odredbi članka Kaznenog zakona RH i Zakona o radu moglo bi se zaključiti da su odredbe citiranih članaka u koliziji. Međutim pravno gledano to nije u potpunosti točno, jer Zakon o radu govori isključivo o mogućnosti umanjenja plaće i dodataka. Očito je da se radi o propustu zakonodavca koji nije predvidio mogućnost trajanja štrajka u dužem vremenskom razdoblju, pa i dužem od mjesec dana. Dakle poslodavac, u ovom slučaju Vlada RH mogla umanjiti plaću, ali mora isplatiti cijelu plaću te ne smije ne isplatiti čak ni dio plaće.
Za razliku od nedorečenih odredbi Zakona o radu Kazneni zakon RH je potpuno decidiran i jasan. Tko ne isplati dio ili cijelu plaću jednom ili više radnika kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Protiv koga se podnosi kaznena prijava ?
U ovom slučaju protiv odgovorne osobe u pravnoj osobi ( Vlada RH ), Ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Marina Piletića, kao odgovorne osobe u pravno osobi, a uz navedene odredbe iz čl. 132. i 133 KZ-a RH razvidno je da postoji i temelj za proširenje počinjenih kaznenih djela iz odredbi Zlouporaba i položaja i ovlasti uz primjenu zaštitnih mjera. Naravno u tom slučaju treba se zatražiti zaštitna mjera zabrane obavljanja dužnosti ministra.
Ukoliko se stvarno dogodi neisplata plaće ili dijela plaće, a nitko drugi ne podnese kaznenu prijavu onda ću to ja osobno učiniti po čl. 204 ZKP
KAZNENA PRIJAVA
Članak 204. Zakona o kazneneom postupku
1) Svatko je dužan prijaviti kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, koje mu je dojavljeno ili za kojeg je saznao.
2) Podnoseći prijavu , tijela državne vlasti i pravne osobe navesti će dokaze koji su im poznati i poduzeti se da bi se sačuvali tragovi kaznenog djela, predmeti na kojima je ili kojima je počinjeno djelo te drugi dokazi
3) Zakonom se propisuju slučajevi u kojima je neprijavljivanje kaznenog djela, kazneno djelo.
4) Podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava i podaci na temelju kojih se može zaključiti o istovjetnosti te osobe su službena tajna
GO GČ BUZ Sesvete
Siniša Mihelić
