tekst: Damir HERCEG
OPATIJA - U Opatiji je danas zapoèelo dvodnevno savjetovanje: »Jugoistoèna Europa i EU - pogled unaprijed« koje ima cilj meðusobno informiranje i pronalaženje naèina za poveæanje poslovne suradnje izmeðu zemalja jugoistoène Europe te poveæanja suradnje s EU i Rusijom. Taj skup organizira Hrvatsko društvo ekonomista u suradnji sa Savezom ekonomista Srbije i Poslovnom školom na Bledu. Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurèiæ uvodno je rekao kako osobno misli da æe Hrvatska postati èlanica EU 1. srpnja 2013. godine, te da æe to biti veliki korak za našu zemlju. Dodao je kako je za svaku europsku zemlju èlanstvo u EU nužan uvjet da bi bila uspješnija u svakom pogledu.
»EU je nakon pregovora s deset zemalja koje su posljednje ušle u njeno èlanstvo, bio stroži u pregovorima s Hrvatskom. Sad æe pregovaraèko iskustvo s Hrvatskom Europskoj uniji dobro poslužiti u pregovorima sa drugim zemljama koje žele uæi u tu zajednicu, a to su Srbija, BiH, Makedonija i Albanija«, kazao je Jurèiæ. On je upozorio da ulazak jedne zemlje u EU ne rješava i njene probleme, veæ da o vladama svake pojedine države ovisi kako æe unutar te zajednice živjeti njeni graðani.
»Grèku nije moglo spasiti samo èlanstvo u EU, Maðarska je poštivala sva pravila EU, ali je pritom izostala efikasnost njezine vlade, dok je Irska pogriješila što je svoj razvoj iskljuèivo temeljila na stranim ulaganjima«, pojasnio je Jurèiæ. Još je rekao da ulazak u EU znaèi standardizaciju u propisima zemalja njenim èlanicama, èime se uklanjaju mnoge prepreke u njihovoj meðusobnoj suradnji.
Meðutim, dodao je predsjednik udruženja ekonomista Hrvatske, razlièitosti meðu zemljama èlanicama treba poštivati, jer, primjerice, neke zemlje težit æe poveæanju BDP-a sa 30.000 eura na 40.000 eura i više, a druge sa 10.000 na 15.000 eura. Jurèiæa brine èinjenica da Hrvatska i dalje više troši nego što zaraðuje te procjenjuje da æemo ove godine potrošiti tri milijarde eura više nego što æemo zaraditi. »U Hrvatskoj veæ 40 godina nedostaje 500.000 radnih mjesta, ali treba reæi da imamo prirodne resurse kojima bi taj problem mogli velikim dijelom riješiti; primjerice, naša zemlja ima milijun hektara neobraðenog zemljišta, neistraženo rudno i mineralno bogatstvo, 20 posto drvne mase uopæe se ne iskoristi«, podsjetio je Jurèiæ.
Predsjednik Saveza ekonomista Srbije Dragan Ðurièin je rekao kako Srbija trenutno ima 450 tisuæa nezaposlenih te da na 1,15 zaposlenih dolazi jedna uzdržavana osoba. On je napomenuo kako su graðani Srbije minulih 20 godina taoci loših politika, te smatra da u regiji èiji su se predstavnici upravo sastali u Opatiji treba pojaèati suradnju.
