Mi tako mislimo....

Kada se od stabla ne vidi šuma....

Koliko je za ogromnu veæinu hrvatskih graðana uopæe bitno da li æe neèije primanje od trideset, pedeset,  sto ili više tisuæa kuna biti oporezovano sa stopom od 40, 50 ili tko zna kolikoj stopi?? I tko uopæe od takvih prièa ima koristi osim raznih politikanata koji takvim spinovima uporno skreæu pozornost sa biti problema nastojeæi tako priskrbiti poneki jeftini politièki poen. Zar je onima sa prosjeènom mirovinom od 2100 kuna ili onima sa prosjeènom plaæom od 5100 kuna uopæe bitno hoæe li oni sa višestrukom veæom plaæom imati primanja nekoliko stotina kuna više ili manje nakon primjene neke nove spasonosne porezne stope.

I gle èuda?? Gotovo nitko i ne primjeæuje da se skoro ništa ne mijenja upravo za one radi kojih se u stvari i rade sve ove reforme poreznog ili pak mirovinskog sustava, dakle oni koji imaju najniža primanja odnosno mirovine.   

Umirovljenici su tako nakon dvadeset godina „za/pomaganja“ od strane mnogih stanka i vladajuæih opcija, dakle iskljuèivo njihovom brigom dovedeni na sam rub siromaštva i svakodnevnu borbu za preživljavanje. Stoga  nam tragikomièno djeluju sve èešæe rasprave o nekoj tobožnjoj reformi mirovinskog sustava, a sve se u stvari svodi od jeftina pokušaja dodvoravanja biraèkom tijelu od preko milijun ljudi umirovljenika i isto toliko radnika kroz školski primjer politizirajuæeg pretakanje iz šupljeg u prazno, a da se pri tome vrlo rijetko raspravlja ili pak najèešæe uopæe i ne zadire u srž problema uz argumentirane pokušaje rješavanja uzroka ovakvog katastrofalnog stanja koje je i više no oèiti prikaz nemoæi svih garnitura koje su se do sada izmijenile na vlasti da napokon pokrenu gospodarstvo i tako konaèno promijene omjer osiguranika i umirovljenika koji je sada veæ krajnje alarmantnih 1,2 : 1.  

Jedino rješenje svih naših problema je u pokretanju proizvodnje i razvoju uslužnih djelatnosti u funkciji stvaranja novih vrijednosti. Samo na takav naèin Hrvatska može riješiti konstantni rast proraèunskog deficita i inozemnog zaduživanja. Svako drugo rješenje osim onog koje vodi kroz pokretanje hrvatskog gospodarstva je samo još dublje srljanje u beznaðe iz kojeg se i generacije koje dolaze za dugo neæe moæi išèupati.      

Ovakvo stanje je definitivno neodrživo i kao takvo znak za alarm svim raspoloživim snagama koje moraju znati da nas nikakve kratkoroène reforme ili izmišljanje nekih spasonosnih formula za izraèun mirovina ili plaæa ne mogu biti rješenje, ublažiti trenutno stanje nekom možda pravednijom raspodjelom sredstva za mirovine ili plaæe donekle da, no to nije niti može biti dugoroèno rješenje. Moramo biti iskreni i kazati da se u ovom sluèaju radi o iskljuèivo predizbornoj retorici.

A kada je veæ tako onda doista nije prihvatljivo, paèe krajnje licemjerno je prièati o tome kako je mirovina od dvije ili tri tisuæe kuna takva kakva jest jer veæa s obzirom na raspoloživa mirovinske fondove i proraèunska sredstva ne može biti, a da to pojašnjavaju svi redom oni èiji su mjeseèni primici dvadesetak ili više tisuæa kuna i koji bi kao oni koji su od naroda izabrani trebali biti upravo ti koji bi prvi svojim djelima trebali pokazati svu svoju socijalnu osjetljivost, jer na ovaj naèin samo demonstriraju krajnje licemjerje i bahatost.   

Ako oni koji bi o umirovljenicima i radnicima, ali i svim ostalim kategorijama stanovništva trebali brinuti ne mare za milijardama koje zbog neplaæanjem doprinosa državi svake godine završe u neèijim džepovima onda nemaju moralno pravo kazati da za mirovine nema, jer istovremeno za njihove plaæe, a nakon toga i povlaštene mirovine, ima.  gospodo ako nema onda nema ni za koga pa tako ni za vas ili vaše povlaštene mirovine.

BLOK „Umirovljenici zajedno“ je okupljajuæi sve umirovljenièke opcije i nastao radi toga što nam je dosta da mnogi a meðu njima i mnogi licemjeri veæ dva desetljeæa odluèuju poigravajuæi se tako našom sudbinom i egzistencijom dajuæi nam nakon odraðenog cijelog radnog vijeka 40 odnosno 45 godina staža i navršenih 60 odnosno  65 godina, mrvice koje nisu dovoljne za život dostojan èovjeka. Možda je ta naša odluènost uz postignuto jedinstvo u stvari i najveæa prijetnja svima onima koji bi i dalje na leðima umirovljenika ili potplaæenih radnika lijeèili svoje komplekse i nesposobnost  beruæi jeftine politièke poene iskljuèivo za svoje uske interese a na štetu radnika i umirovljenika. Vjerujemo da im to ovaj puta neæe uspjeti te da æe nakon slijedeæih parlamentarnih izbora i umirovljenièka opcija napokon imati respektabilan broj svojih zastupnika koji æe se znati izboriti za prava umirovljenika, ali i radnika jer po tko zna koji put ponavljamo.

Nema ugroze prava umirovljenika a da prethodno nisu ugrožena i prava radnika. BLOK „Umirovljenici zajedno“ je u potpunosti svjestan èinjenice da dajuæi svoj doprinos borbi za radnièka prava, odnosno za njihove plaæe i radna mjesta, jeste i konaèno, odnosno trajno rješenje i svih umirovljenièkih problema.

I na kraju poruka svim radnicima i umirovljenicima:

Ne nasjedajte raznim prièama koje imaju za cilj skretanje pozornosti sa našeg problema koji kaže da su nam prosjeène mirovine 2100 kuna a prosjeène plaæe 5100 kuna. Nas iskljuèivo  zanima kako navedeno poveæati do razine dostatne za život dostojan èovjeka a ne isprazno nadmudrivanje nekih „velikih“  politièara o tome koliko æe stotina ili tisuæa kuna neki manager sa plaæom od 50, ili sto tisuæa kuna imati plaæu veæu ili manju sa ovom ili onom poreznom stopom…..  To bacanje prašine u oèi naprosto iritira sve ljude suoèene svojom turobnom svakodnevicom. 


Predsjednik SU:

Lazar Grujiæ dipl.oec.