Mirovina branitelja tri puta veæa od obiène !?

Povlaštenost se ne odnosi samo na visinu mirovina, nego u pravilu i na kraæi radni vijek od ostalih korisnika mirovina

Jutarnji list: A. Milovan

ZAGREB - Nakon samo dvije godine i jednog dana provedenog u Saboru, saborski zastupnici ostvaruju pravo na povlaštenu mirovinu. Kakav je bio radni uèinak svakog od njih manje je važno jer oni ostvaruju pravo na mjeseènu apanažu, koja je za lipanj ove godine iznosila u prosjeku 10.453 kune neto, ili pet puta više od prosjeène mirovine “obiènog” umirovljenika, koji je za lipanj ostvario pravo na prosjeènu mirovinu od samo 2166 kuna neto.

Manje uplata u mirovinsko

Saborske mirovine samo su jedna ilustracija kaste povlaštenih u današnjoj Hrvatskoj. U istu kategoriju ulaze i èlanovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor - njih ukupno 170! - èija je prosjeèna mjeseèna mirovina za lipanj takoðer iznosila više od 10.000 kuna, pokazuje istraživanje Marijane Baðun s Instituta za javne financije. Uz njih, pravo na povlaštenu mirovinu ostvaruje još èitav niz kategorija - od partizana i domobrana iz Drugog svjetskog rata, preko pripadnika bivše JNA i zaposlenih u nekadašnjoj saveznoj i republièkoj administraciji, pa do branitelja i bivših politièkih zatvorenika, ali i akademika, policajaca i rudara.

Radi se o više od 180.000 ljudi, što èini 15,5 posto ukupnog broja umirovljenika, a približno ih je 1,2 milijuna. Izdaci za isplatu njihovih mirovina lani su iznosili 6,9 milijardi kuna, ili petinu ukupnih rashoda za mirovine, koji su se u 2008. popeli na 32,8 milijardi. Kako malo koja od tih kategorija iza sebe ima dovoljan radni staž, a time i dovoljne uplate u mirovinski sustav, povlaštene se mirovine uglavnom isplaæuju iz proraèuna.

Prosjeèan staž “obiènog” umirovljenika u Hrvatskoj u lipnju je iznosio 29,1 godinu, za pripadnike HV-a bio je 28,7, za branitelje 17,7, a za pripadnike HVO-a samo 8,5 godina. Istodobno, prosjeèna “obièna” mirovina iznosi 2166 kuna, ili oko 40 posto prosjeène mjeseène neto plaæe u zemlji, dok je prosjeèna “vojna” mirovina dvostruko (3525 kuna), a prosjeèna braniteljska mirovina (5861 kuna) gotovo trostruko veæa od prosjeène “obiène” mirovine, upozorava se u analizi IJF-a.

- Izmeðu povlaštenih i ‘obiènih’ mirovina postoji jaz kojem najviše pridonose saborske mirovine, mirovine redovitih èlanova HAZU-a i braniteljske mirovine. Povlaštenost se ne odnosi samo na visinu mirovina, nego u pravilu i na kraæi radni vijek od ostalih korisnika mirovina - ocjenjuje Marijana Baðun u analizi.

Malo radno aktivnih

Dodaje da je veæina korisnika povlaštenih mirovina bila povlaštena i tijekom radnog vijeka, buduæi da je radila u državnom sektoru i uživala u veæoj sigurnosti, ali i regresima, božiænicama i ostalim beneficijama. S druge strane, prijevremenim umirovljenjem stotina tisuæa ljudi, što je bio pokušaj kupovanja socijalnog mira u prvoj fazi tranzicije, ali i posljedica Domovinskog rata, ne samo da se gotovo udvostruèio broj umirovljenika u odnosu na 1990. nego je smanjen i broj radno aktivnog stanovništva, koji je u Hrvatskoj ionako meðu najmanjima na Starom kontinentu.

Posljedica toga je da su na jednog umirovljenika prije 20-ak godina dolazila tri osiguranika, a današnji umirovljenik “pokriven” je sa samo 1,38 osiguranika. To se negativno odražava na financiranje mirovinskog sustava, koji postaje sve veæe optereæenje za državnu blagajnu, istièe Baðun.