Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) je tada dobila 101.000 glasova, a Stranka umirovljenika (SU) 21.000 glasova. Obje su dakle, dobile 122.000 glasova, a da su išle zajedno u koaliciji imale bi najmanje pet zastupnika u Saboru. Ovako, zahvaljujuæi neslozi i nepotrebnoj konkurenciji, veæina njihovih glasova je prelivena veæim strankama, a u Saboru sjedi samo jedan zastupnik iz HSU-a.
Matica je pokušala svojim moralnim autoritetom sprijeèiti da se to ponovi i pozvala sve umirovljenièke stranke - njih sedam – da sjednu zajednièki za stol i da se dogovore o buduæem nastupu na izborima. Cilj je bio da na svakoj izbornoj listi bude samo jedna umirovljenièka politièka opcija te da ne otimaju glasove
jedni drugima jer time gube moguænost da prijeðu izborni prag. Kao što je poznato sve stranke su prihvatile suradnju i ušle u koalicioni Blok „Umirovljenici zajedno“, ali HSU nije. Ona je otišla u koaliciju s drugim strankama prije izbora. Meðutim sada se sukobi nastavljaju. Stižu informacije da dio udruga iz HSU-a prelazi na stranu Bloka, a javna meðusobna prozivanja se nastavljaju.
Program Matice nije stranaèki
Gdje je tu Matica umirovljenika Hrvatske? Takvo pitanje èak postavljaju neki i unutar Matice, pa i u javnosti. U pojedinim komentarima otišli se toliko daleko da podmeæu kako se Matica opredijelila za „desni“ blok umirovljenièkih stranaka. No, na pitanje kako æe se Matica ponašati u predizbornom vremenu
odgovore treba tražiti prije svega u temeljnim dokumentima koje je usvojila Skupština Matice, a rijeè je o Planu aktivnosti za ovu, ali i za iduæe èetverogodišnje razdoblje. Odgovor je i u Statutu Matice kojeg su se dužni pridržavati svi koji u njoj djeluju od èlanova, podružnica, udruga, zajednica
udruga do najvišeg rukovodstva Matice. Polazna osnova je i u Zakonu o udrugama po kojima Matica djeluje, a to podrazumijeva da ona nije politièka stranka i da se ne može i neæe ponašati kao umirovljenièka stranka, nego kao zajednica udruga koja ima dugu tradiciju u borbi za umirovljenièka prava, jer iduæe godine obilježava 65. obljetnicu postojanja i uspješnog rada.
Matica polazi iskljuèivo od interesa umirovljenika zbog kojih i postoji, predlaže rješenja Vladi, Hrvatskom saboru, ministarstvima, poziva na suradnju parlamentarne stranke, suraðuje sa svima koji žele doprinijeti boljem životu umirovljenika. Posebno je to važno danas kada umirovljenici teško žive, kada su mirovine svedene na svega 40 posto prosjeène plaæe što je najniže u Europi. Matica je upravo ponudila i Deklaraciju o osnovnim i neotuðivima pravima umirovljenika i ljudi starije životne dobi. Pokrenula je ugovaranje poslova s brojnim trgovaèkim kuæama, osiguravajuæim društvima, prijevoznièkim i turistièkim organizacijama, toplicama, brojnim drugim poslovnim partnerima koji mogu ponuditi umirovljenicima popuste na svoje cijene. Cilj je u ovoj teškoj situaciji za umirovljenike pokušati uèiniti nešto sasvim konkretno kako bi im se pomoglo, da prežive, jer su mirovine srozane na samo dno i na njemu zamrznute. Matica pokreæe i živu meðunarodnu aktivnost, posebno je proširena suradnja sa maðarskim i slovenskim umirovljenicima. Sve je tješnje povezivanje s Europom i sve više tražimo da se Europska rješenja i za umirovljenike presele u Hrvatsku.
Prijedlog Deklaracije je test i za stranke
Znaèi Matica neæe zaploviti u politièke vode, neæe se opredijeliti niti za jednu politièku opciju i ulaziti u izbornu trku. Veæ æe suraðivati sa svima, koji žele doprinijeti boljitku umirovljenika. To se jednako odnosi i na umirovljenièke stranke. No, nitko Matici ne brani da suraðuje sa strankama koje žele aktivno sudjelovati u rješavanju teških problema umirovljenika, bez obzira da li su stranke na vlasti ili oporbene. Dobar test o tome kakav stav imaju stranke prema umirovljenicima bit æe upravo i Deklaracija o osnovnim i neotuðivima pravima umirovljenika i starijih ljudi, koju predlože Matica.
No, da bude svima jasno, Matica æe uvijek tražiti naèin da kontaktira s Vladom, bez obzira koja je politièka opcija na vlasti i pokušati se izboriti za rješavanje aktualnih problema umirovljenika. Tako je bilo i nedavno kada se predsjednik Matice Josip Vincek sastao s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor.
Znaèi, nije se Matica okrenula ni lijevo ni desno nego samo zastupa interese umirovljenika. Èlanovi Matice, kao graðani su, to treba znati, u znatnom broju ukljuèeni i u politièke stranke u cijeloj lepezi od lijevog do desnog politièkog spektra. Stoga bi svako potpuno naginjanje lijevo ili desno znaèilo podjelu Matice, a ona ima dovoljno dugu tradiciju djelovanja pa i bogato iskustvo da u takvu „politièku“ grešku neæe uæi.
No, da je unutarnja scena u Matici takoðer uzburkana pokazuje se u posljednje vrijeme. Sve je više pitanja kuda Matice ide. Je li toèno da se svrstala u „desni“ blok i sudjeluje li i podjeli umirovljenièkog korpusa. Mi možemo odgovoriti – ne nije. Jer to nije njena funkcija niti bi je prihvatilo èlanstvo. Da podsjetimo u Statutu Matice piše da je ona „dragovoljna, samostalna, interesna, socijalna, humanitarna i neprofitabilna zajednica udruga umirovljenika, koja se u okviru Ustava, Zakona i Statuta zalaže za ostvarivanje prava i opæih interesa umirovljenika“. Kao što se vidi nigdje ne piše da je politièka ili stranaèka organizacija.
Predsjednik Matice Josip Vincek je nedavno izjavio da æe Matica poèetkom iduæe godine vjerojatno održati i tematsku skupštinu na kojoj æe se raspravljati upravo o odnosu Matice prema izborima, prema politièkim strankama, a to znaèi i prema umirovljenièkim strankama. Na taj naèin zajednièki æe se dobiti odgovor i kako se Matice treba odnositi prema pritiscima koji dolaze sa svih strana, naroèito u izbornoj godini.
Savan TOMAŠEVIÆ
