Dok se èak 30 posto hrvatskih umirovljenika snalazi s 2.389 kuna mjeseèno, koliko je iznosila najniža mirovina u 2010. godini, ima i onih sretnika koji mjeseèno dobivaju višestruko veæe iznose. Pokazali su to podaci o najvišim isplaæenim mirovinama. Rekorder je dobivao èak 17.744 kune!
Podaci o najvišoj i najnižoj mirovini u 2010. godini otkriveni su na okruglom stolu "Tko se sve ukrcao u prvi stup mirovinskog osiguranja?",u organizaciji èasopisa Banka i Instituta za javne financije. Sudionici okruglog stola zakljuèili su da se u prvom mirovinskom stupu nalazi golemi broj najrazlièitijih kategorija umirovljenika, od kojih su jedne zakinute, a druge povlaštene, te da takav sustav – iskrivljen nizom posebnih pravila – zahtijeva ozbiljne korekcije.
Tako je struènjak za mirovinski sustav Mihovil Rismondo naglasio
da je glavna tendencija od 2001. do 2010. godine opadanje broja aktivnih
osiguranika, osobito obrtnika i poljoprivrednika. Od 2006. do kraja prošle
godine zabilježen je opæi rast broja korisnika mirovine od 3 posto, osobito
žena (6 posto) i obrtnika (19 posto). Nadalje, ostala je znaèajna razlika u
mirovinama ostvarenim do 1998. i onima od 1999. godine. Naime, do 1998. èak
56,5 posto mirovina iznosilo je od 1.500 do 3.000 kuna, a 23,3 posto su bile
mirovine od 3.000 do 5.000 kuna. Od reforme 1999. godine veæina korisnika (njih
38,9 posto) ima mirovinu do 1.500 kuna ili od 1.500 do 3.000 kuna (njih 44,8
posto).
Rješavanje nepravdeUmirovljenima iz II. stupa uskoro do 1000 kn više?
Nije nemoguæe oduzeti steèena prava povlaštenih umirovljenika
Razlog niže razine 'novih' mirovina je nova mirovinska formula, kojom je
uvedeno izjednaèenje po spolu, plaæe iz cijelog radnog vijeka te izvanredna
poveæanja 'starih' mirovina, pojasnio je Rismondo.
Znanstvenica Instituta za javne financije Marijana Baðun je,
pak, analizirala mirovine ostvarene pod povlaštenim uvjetima koje je u prosincu
2010. primalo 177.205 korisnika, od èega najviše (oko 70.000) branitelja. Baðun
je kazala kako se može oèekivati nestanak korisnika povlaštenih mirovina iz
bivšeg sustava u sljedeæih 15 godina, dok bi korisnici braniteljskih mirovina
te mirovine mogli primati sljedeæih 25 do 30 godina.
"Iako je steèena prava teško oduzeti, to nije i nemoguæe. Ili ih je moguæe
barem korigirati, a to pomalo shvaæa i Vlada. Ušteðena sredstva mogla bi se
usmjeriti na rehabilitaciju i zapošljavanje branitelja ili obrazovanje
mladih", kazala je Baðun.
Dobre mirovine destimuliraju ostanak u svijetu rada
Predrag Bejakoviæ iz Instituta za javne financije u svom je
izlaganju kazao kako nema dvojbe da je minimalna mirovina važna za ublažavanje
siromaštva starijih osoba, no da može destimulirati ostanak u svijetu rada ako
je razmjerno povoljna, odnosno potaknuti ranije umirovljenje, pogotovo kod
slabije plaæenih osoba.
Govoreæi o tome tko u Hrvatskoj prima najnižu, a tko najvišu mirovinu, Ljiljana
Marušiæ iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kazala je kako
skoro 30 posto korisnika prima najnižu mirovinu. Otkrila je i da je za 2010.
najniža mirovina iznosila 2.389 kuna, a najviša 17.744 kune.
