OTV, 05.03.2025.
Umirovljenici, kao i vi koji će te to jednog dana biti....
Tko je propustio emisiju svekodnevica na OT jučer, sada ima priliku ćuti detaljno pojašnjenje o tome što se događa sa vašim mirovinama koje su svaki mjesec sve manje u kontekstu kupovne moći, ali i zašto i kao ste svakim usklađenjem sve više u minusu u odnosu na rast plaća i inflacije...
Poslušajte o čemu Vlada ne želi razgovarati i na koji vas način Piletić i Plenković cijelo vrijeme lažu, a mnogi nažalost ne razumiju......
S nama je večeras i predsjednik Bloka umirovljenika Zajedno, gospodin Milivoj Špika, dobra večer. Dobra večer, hvala na pozivu. Evo, nedavno se održao, to jest prošli vikend, prosvjed protiv siromaštva na Trgu bana Josipa Jelačića. Došlo je, pa evo, ako ćemo uspoređivati sa prvim listopadom, malo manji umirovljenika. Pozivali ste i na to da se pridružuje u ostalim gradovima. Kako je prošao prosvjed? Što umirovljenici zapravo traže?
Pa gledajte, čim se organizira neki prosvjed, on je u startu uspješan. Dakle, koliko će biti uspješan, ovisi od tome kakove će posljedice izazvati kod onih prema kojima je prosvjed usmjeren. Dakle, ovdje je bio prosvjed usmjeren prema vladi. Dakle, bio je prosvjed protiv siromaštva, korupcije i kriminala i pohlepe.
Vlada je, kao što vidite, reagirala i prije prosvjeda, i sa nekim svojim idejama, i sa nekim svojim prijedlozima. A onda sada, isto i nakon ovog prosvjeda, izlaze vani da će ukinuti ovu penalizaciju. Ali, nakon navršene 70 godine, naravno, oni i te kako paze, kako će reći, da se sutra mogu pravdati. Oni nisu precizirali da će to biti sa navršeni 70 ili 79 ili 80. Jer nakon 70. su sve one sljedeće.
Piletić i premijer Plenković nijednog trenutka nisu rekli da će to biti baš sa navršenih 70, mada, mi tražimo da se penalizacija ukine sa navršeni 65 godina. I tu imamo jak argument, jer kažemo da ovi koji su išli u prijevremenu mirovinu, u prosjeku imaju 5 godina dulji radni staž od ovih koji su išli u redovnu starosnu mirovinu sa navršeni 65 godina.
No, u čemu je zapravo problem temelji i što mi zapravo tražimo? Dakle, mi kažemo da se treba napraviti novi izračun mirovine po jedinstvenim parametrima za sve. A zašto to tražimo? Dakle, cijelo vrijeme slušamo prijedloge HDZ-a i njihove cijele ekipe. U zadnje vrijeme se, nažalost, tom sličnom prijedlogu pridružuju i neke stranke oporbe. I oni očito ne razumiju u čemu je problem. Dakle, oni svi nude usklađenje kao neko od rješenja, što uopće nije rješenje.
I nude jednogodišnji dodatak. Dakle, nude neki dodatak koji će biti jednokratno na godišnjoj razini svake godine i svima isto. Što je naprosto neshvatljivo i neprihvatljivo. O čemu se ovdje zapravo radi? Dakle, Zakon je mijenjan 1. siječnja 1999. godine i od tada se radi novi izračun mirovine. Od tog trenutka sljedećih niz godina nije bilo nikakvog usklađenja. Dakle, neovisno tome koliko je bila inflacija, mirovine se nisu mijenjale, a onda je jedno vrijeme sve do 2019. godine bilo usklađenje 50:50.
A onda od 2019. godine je 70:30, da bi sada „velikodušno“ premijer i ministar Piletić najavili da će usklađenje biti vršeno 85:15, a mi kažemo da treba biti 100%. Ali čega u odnosu na što? Dakle, tu imate dva faktora. Jedna je faktor inflacija, a drugi je rast plaća. Dakle, ako je onaj parametar veći, ako je bila veća inflacija, onda 70% od tog dijela koliko je rasla inflacija se uzima i 30% od onog što je manje raslo.
Međutim, zbrojeno jedno i drugo nije 100%. Dakle, jasno mi je da kad se radi usklađenje ako nije 100%, da se određeni dio mirovine gubi i da u tom trenutku prosječna plaća još malo dodatno pobjegne. E sad, ovi koji su išli u mirovinu danas ili će sutra, dakle, koji još nisu došli do ni jednog usklađenja, oni u tom kontekstu nisu izgubili ništa, međutim, ljudi koji su išli u mirovinu prije 5 godina, prije 10 godina ili prije 15 godina, ovi sa 15 godinama su 30 puta usklađivani. I oni su 30 puta bili oštećeni za onu razliku do onog usklađenja od 100%. I vi to sad ne možete ispraviti na način da kažete, aha, sad ćemo mi svima isti godišnji dodatak.
Ne može. Dakle, što mi cijelo vrijeme kažemo i što mi želimo ispraviti sa ovom našim prijedlogom da se radi novi izračun. To je, pod pretpostavkom da je netko otišao u mirovinu prije 15 godina i imao prosječnu plaću. Dakle, taj netko tko je prije 15 godina otišao u mirovinu sa prosječnom plaćom bi danas trebao imati otprilike ili sa neznatnom razlikom istu mirovinu kao netko koji je danas pod istim uvjetima otišao u mirovinu, ali nemaju jer su razlike i do 200 eura.
I tu je taj problem koji se ne može ispraviti jednim dodatkom od nekih 150 ili 200 eura. Onaj koji je išao prije 15 godina u mirovinu je svaki mjesec oštećen za nekih 150 ili 200 eur, a neki čak i više. Ovaj koji je išao u mirovinu „jučer“, nije oštećen radi usklađenja jer tek starta. On će za 15 godina, kad npr bude 30-to usklađenje, ako bude ovako, će biti u ovoj poziciji u kojoj je ovaj danas sa 15 godina staža. Rekli smo kao se to jedino može riješiti. To je da se mirovina računa na bazi 75-80% neto plaće kroz 10 najpovoljnijih godina, te da se nakon toga usklađenje radi na bazi 100% povoljnije parametre.
Dakle, ako su plaće u nekom periodu rasle 10%, i mirovine trebaju rasti 10%, a ne da to bude 70 ili 85% od ovih 10%, dakle onda bude 7 odnosno 8,5%, a mi nismo za to nego da bude 100%. To je jedini način kako će se uz izračun i primjenu indeksacija sa 100% zadržavati ista distanca između prosječne mirovine i prosječne plaće.
Kolika bi trebala biti minimalna ta mirovina?
E sad, to je onaj drugi parametar, za kojeg kažemo u kontekstu ove priče, kažemo da treba odrediti i minimalnu mirovinu.
Dakle, to je taj nov institut koji mi predlažemo za puni radni staž. On bi sad u ovom trenutku trebao biti najmanje 22 eura po godini staža. Dakle, ako je netko radio 40 godina njegova startna mirovina je 880 eura, neovisno o tome koliko je bila plaća.
Više od toga bi bilo ukoliko mu je povoljnija ona formula 75 ili 80% od njegove neto plaće. Naravno, sad već ova 22 eura bi bilo više, jer ovo je izračun od prije par mjeseci pa bi sada to nakon novog usklađenja bilo negdje između 22 i 25 eura. Dakle, računamo da bi negdje za puni radni staž to bilo veoma blizu 1000 eura za minimalnu mirovina, koja bi praktično odgovara potrebama, odgovarala situaciji, jer Hrvatska u ovom trenutku ima cijene koje su iznad prosječnih cijena u EU. Dakle, imamo troškove života koje su na razini EU pa i veće, imamo naše političare sa plaćama negdje na razini činovnika EU, dakle, jedino tko je u minusu, to su zaposlenici i umirovljenici. Dakle, ako sve imamo kao što je u EU, ne vidim apsolutno nikakvog razloga da tu ne budu mirovine i radničke plaće, a što je posebno i zanimljivo, da bi mirovine bile na odgovarajućoj razini, u proračunu postoji sasvim dovoljno novca......... NASTAVAK RAZGOVORA POSLUŠAJTE NA SNIMCI
