Rast cijena na Jadranu, tržišna realnost, pohlepa ili mix?
Turistička sezona je u punom zamahu, a to na našem plavom Jadranu u pravilu znači i značajan skok gotovo svih cijena roba i usluga vezanih uz turizam. Ponegdje prije ponegdje malo kasnije, ovisno o početku sezone, ali oko prvog srpnja se već svugdje jasno vidi rast cijena od 10-ak posto. Iako se mnogi gosti osjećaju pogođeno, važno je razumjeti da je takav rast u okviru tržišne ekonomije sasvim očekivan. Cijene se u slobodnom tržištu formiraju na osnovi odnosa ponude i potražnje, a tijekom turističke sezone potražnja na obali rapidno raste što uz ekonomsku logiku i „malu dozu pohlepe“ neizbježno utječe i na rast cijena.
Možemo samo zamisliti koliko bi u tom kontekstu bila smiješna neka inicijative poput one "Halo inspektore" kada su zbog podizanja cijena pozivali na bojkot trgovačkih lanaca Praksa je već pokazala da takve kampanje ne donose konkretne rezultate, osobito jer su glavni trgovački lanci poput Kauflanda, Lidla, Spar-a i drugih u vlasništvu međunarodnih kompanija, često upravo iz zemalja iz kojih dolazi najveći broj turista. Ako su cijene visoke, a jesu, pogođeni su i turisti koji kritiku upućenu Hrvatskoj očito upućuju na pogrešnu adresu.
Podsjetimo, Hrvatska je izabrala put tržišne ekonomije, što znači da je formiranje cijena prepušteno tržištu, osim u slučajevima kada se otkrije zabranjeno dogovaranje cijena među trgovcima. Tada država ima pravo i obvezu reagirati. U svim ostalim slučajevima, regulacija cijena nije u duhu tržišnih pravila. To što naša državna tijela koja su obvezna pratiti tržište ništa spornog „čak ni u mnogim očito spornim situacijama“ ne vidi je već nešto sasvim drugo.
Pitanje koje mnogi naivno i dalje postavljaju je hoće li se cijene nakon sezone vratiti na razinu prije ljeta? Iskustvo nas uči da neće. Cijene rijetko padaju značajnije nakon sezonskog skoka, a ovakav rast samo dodatno potiče inflaciju, koja je i ranije bila osnažena upravo kroz tzv. "divljanje cijena". Koliko god je sve ovo za građane loše toliko je i još puno bolje za državni proračun koji se zahvaljujući divljanju cijena i povećanoj potrošnji i dalje „sumanuto puni“.
Što možemo učiniti kao građani i potrošači? Ključno je odgovorno upravljanje vlastitim budžetom. Kupovati gdje je jeftinije, uspoređivati cijene, planirati kupovinu unaprijed i koristiti dostupne popuste. To su alati kojima se svatko od nas može oduprijeti pritiscima visokih cijena, barem djelomično.
U konačnici, tržište će reagirati na ponašanje potrošača. A racionalno i informirano ponašanje kupaca najbolja je poruka i trgovcima i turističkom sektoru.
