Je li se išta dogodilo? Na žalost, èim se ne mogu sjetiti, nijedan veliki projekt u gradu Splitu nije se dogodio. Pravo pitanje je gdje je onda završio proraèunski novac – kazao nam je prof. dr. Branko Grèiæ, gospodarski strateg SDP-a, kad smo ga pitali za ocjenu prve polovice mandata splitskoga gradonaèelnika Željka Keruma. Ekonomisti su redom složni – Split se nije u razvojnom smislu pomakao nabolje, njegovi potencijali nisu iskorišteni niti Kerumova obeæanja ispunjena.
Traèak svjetla
Neki æe reæi da nije sve ovisilo samo o gradonaèelnikovu
htijenju i željama, jer u pojedinim je projektima Grad naslonjen na državu, no
èini se da su subjektivne okolnosti ipak prevladale one objektivne. Istražujuæi
ekonomski pogled na dvogodišnji rad splitskoga gradonaèelnika, razgovarali smo
s više ekonomista, no nisu svi htjeli komentirati – neki zato što više prate
dogaðanja na nacionalnoj razini te nisu upuæeni u aktivnosti gradske vlasti,
neki iz pragmatiènih razloga – javna rijeè obvezuje, a kritika, kao i pohvala,
može dovesti do zamjeranja na ovoj ili onoj strani.
– Dojam je da su se vukli odreðeni populistièki potezi i da je dio novca iz
proraèuna završio u kvazisocijalne svrhe kao pokušaj pridobivanja, bolje reæi
zadržavanja, glasaèke populacije. Kad kažem kvazisocijalne, mislim kako se
pomoæ davala linearno, svima jednako, nije se vodilo raèuna o tome ima li netko
veæ povlaštenu ili visoku mirovinu – ocjenjuje prof. dr. Grèiæ, dodajuæi da bi
ipak priprema projekta zapadne obale i najava razmatranja ideja oko istoènog
dijela Gradske luke mogla biti traèak svjetla.
Prof. dr. Ljiljana Viduèiæ, predsjednica HSLS-a u Splitu,
smatra, pak, kako je Željko Kerum u ove dvije godine ponajprije bio poduzetnik,
a tek onda gradonaèelnik.
– Vjerujem da je velik dio potpore dobio zbog oèekivanja da æe svoje rezultate
proširiti i na grad, na stvaranje poduzetnièke klime koja æe biti u korist svim
poduzetnicima, novim, starim, malim i velikim – istièe dr. Viduèiæ, dodajuæi da
je, èini se, veliki dio njegova programa još u fazi obeæanja.
– Jamèio je da æe svojim gospodarskim iskustvom osigurati intenzivnu
gospodarsku djelatnost u Splitu. Sami smo svjedoci o kakvoj intenzivnosti se
radi – naglašava èelnica splitskog HSLS-a.
Gradsko vijeæe
Èistu jedinicu gradonaèelniku Kerumu dao bi Goran
Kovaèeviæ, predsjednik HNS-a u Splitu, a kao gradski vijeænik, veæ u
drugom mandatu, istièe da razina komunikacije u Gradskom vijeæu nikad nije bila
na nižoj razini. Nedostaje tolerancije, argumentirane diskusije.
– Grad Split mora suraðivati s regijom i državom na koju su naslonjeni
projekti. Stvaranje konflikta u stilu “svi su protiv nas” šteti gradu. Stvoren
je Split grad sluèaj, a kao takav nije privlaèan investitorima. Uloga svake vlasti
je da iz društva izvuèe najbolje vrijednosti, a kod nas je u kadrovskoj
politici dominatna podobnost, a ne struènost – kazuje Kovaèeviæ. Grad Split,
istièe nadalje, uopæe nije percipirao utjecaj evidentne ekonomske krize u
Hrvatskoj, a to je više nego oèito na proraèunu za 2010. godinu, koji je
rekordan s 1,1 milijardom kuna.
– Nema osjeæaja za planiranje, kao da je Split rajski otok. Grad nije odgovoran
za recesiju, ali ako je prepozna donošenjem antirecesijskih mjera može
potaknuti zapošljavanje. Mi smo predlagali takve mjere, ali sve je odbijeno.
Neki su gradovi, primjerice, osnovali fondove iz kojih su pojedine obitelji
vraæale stambene kredite, tako se poticala i kupnja stanova – kaže Goran
Kovaèeviæ. Iz gradskog proraèuna je, veli, vidljivo da su izostale kapitalne
investicije i da je poveæana nezaposlenost. Po gradovima nema pravih ekonomskih
pokazatelja, ali Splitsko-dalmatinska županija s 40 tisuæa nezaposlenih u samom
je vrhu po broju nezaposlenih, što se odražava i na gradski proraèun.
– Sa stajališta moguænosti proraèuna, koji se sve teže puni, može se reæi da
Kerum i njegova lista, u suradnji s našom vijeænicom, ima pozitivnu ocjenu –
istièe Ante Jukiæ iz Stranke umirovljenika, analitièar
gospodarskih zbivanja i zagovornik boljeg statusa umirovljenika i socijalno
ugroženih. I za ovu godinu u gradskom je proraèunu planirano 20 milijuna kuna
za subvencije prijevoza starijima od 65 godina, te 39 milijuna kuna za naknade
umirovljenika.
Vizija buduænosti
– Dok je Željko Kerum senzibilan prema nama i poštuje
program umirovljenika Splita, mi ne možemo reæi da smo s te strane
nezadovoljni. To ne znaèi da mi ne možemo reæi da je u ovakvim ekonomskim
okolnostima teško Splitu napraviti iskorak jer ne vidimo nikakve tendencije
ulaska privatnog kapitala. Uz to, veliki gradski projekti, poput izmještanja
željeznièkog kolodvora, ne mogu se realizirati bez države s kojom se mora naæi
zajednièko rješenje – kaže Jukiæ.
Ljiljana Viduèiæ smatra kako bi gradonaèelnik trebao neodgodivo posvetiti
nastavak mandata poticanju poduzetništva i poraditi na boljoj komunikaciji s
Vladom, splitskom politièkom scenom i medijima.
– Grad s ovoliko neriješenih pitanja i problema treba gradonaèelnika koji æe 24
sata rješavati gradske probleme, a privatne nula sati na dan – zakljuèuje ona.
I naši sugovornici, kao i uostalom i svi graðani Splita, èekaju realizaciju
projekata za koje je još bivša gradska vlast donijela odluke, kao i opæenito
ubrzanje aktivnosti na svim projektima koji bi Splitu trebali donijeti brži
razvoj.
Javnost, kako istièe i Branko Grèiæ, oèekuje doprinos Grada u rješavanju
èitavog niza infrastrukturnih pitanja i stvaranju uvjeta za razvoj gospodarstva
i otvaranje novih radnih mjesta.
Konaèno, u Splitu studira 26.000 studenata, radi njih i svih koji ovdje žive
Split mora imati viziju buduænosti. Ona bi morala biti iznad dnevne politike.
LJUBICA VUKO
