Umirovljenici su definitivno vrlo zabrinuti zbog svog položaja u
društvu i marginalizacije kojoj su izloženi više nego ikada prije. To sada
otvoreno govore gotovo na svim skupovima u udrugama i drugim asocijacijama gdje
imaju moguænost da iskažu svoje teškoæe i probleme. Svima je jasno, pa i Vladi,
da se nešto bitno mora mijenjati u mirovinskom sustavu, ali u predlaganju rješenja
najmanje pitaju same umirovljenike. Vlada je veæ završila prvu radnu verziju
Nacrta Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
a konzultacija o tome nije bilo s umirovljenièkim asocijacijama niti je itko
pozivao umirovljenike da i njihovu rijeè èuje, a kamo li uvaži. Marginalizacija
se tako nastavlja, a umirovljenici su došli u situaciju da jedva krpaju kraj s
krajem. Potpuno je jasno da otiæi iz rada u mirovinu znaèi postati socijalni
problem.
Deprimirajuæe je za umirovljenike što se agonija nastavlja i što ne vide da æe se išta poboljšati. Jedino èuju kako im država „daje“ mirovine i kako trebaju biti sretni što je uopæe dobivaju. U prošlom broju lista iznijeli smo nekoliko podataka koji uvelike oslikavaju težinu problema ljudi starije životne dobi. Ovaj put navodimo primjere kretanja lipanjskih mirovina samo u zadnjih pet godina. Iz njih se vidi kako je išlo usklaðivanje rasta mirovina, iako je ono bilo minimalno, jer je primjenjivana Švicarska formula koja je dovela do drastiènog zaostatka mirovina u odnosu na plaæe.
Mirovine nominalno pale prvi put nakon nekoliko desetljeæa
Prosjeèna mirovina u lipnju 2006. godine bila 1.864 kune, 2007. godine 1.916 kuna, 2008. godine 2.042 kune, 2009. godine 2.167 kuna, a 2010. godine 2160. kuna. Kao što se pokazalo
prosjeèna lipanjska mirovina od 2006. do 2.009. godine je narasla od 1.864 kune
na 2.167 kuna. Jedino ove godine, prvi put u zadnjih nekoliko desetljeæa, ne samo da nije
bilo porasta, nego je prosjeèna mirovina manja od one u prethodnoj godini. Zato
umirovljenici s pravom tvrde da im nikad nije bilo teže, da su na samom dnu i
da s ovim primanjima jedva preživljavaju.
Te èinjenice nitko ne može pobiti, a one govore o nepodnošljivo teškom položaju umirovljenièke populacije kojoj su mirovine zamrznute, a istovremeno s lanca puštene cijene èak i one iz ovlasti Vlade. Ministar financija Ivan Šuker izjavio je da do kraja ove godine neæe biti nikakvog usklaðivanja rasta mirovina, a kako æe biti iduæe godine o tome nitko ne govori. Drugim rijeèima i ovako mizerne mirovine gotovo pune dvije godine æe provesti u zamrzivaèu, što znaèi da im je zabranjen rast, ali kao što se vidi iz navedenih brojki, nije zabranjen i prosjeèan pad.
Pokazuje se da umirovljenici ipak traže naèina da iskažu svoje nezadovoljstvo i revolt. Upravo provedena sindikalna akcija izjašnjavanja graðana o potrebi raspisivanja referenduma o najavljenim izmjenama Zakona o radu, u najveæem broju su svoje „autograme“ dali baš umirovljenici iako se taj referendum ne odnosi izravno na njih. Niti su sindikati žestoko ikad reagirali na èinjenicu da su mirovine nepravedno u prosjeku dva i pol puta manje od prosjeènih plaæa te da odlazak u mirovinu znaèi odlazak u siromaštvo.
Inicijative Matice umirovljenika
U svemu valja podsjetiti i što Matica umirovljenika èini da se stanje poboljša i da se olakša položaj umirovljenika. U zadnjih nekoliko mjeseci Matica je uputila pismo Vladi i ministarstvima, Hrvatskom saboru s prijedlozima za rješavanje problema umirovljenika i za promjene u mirovinskom sustavu. Jednako tako je poslala parlamentarnim strankama onima na vlasti i u oporbi materijal s naslovom :“Prijedlog za suradnju na ostvarivanju prava i opæih interesa umirovljenika“.
Zajedno s Koordinacijom umirovljenièkih udruga na najviše državne adrese upuæeni su „Stavovi umirovljenièkih udruga o najavljenim restrikcijama u mirovinskom sustavu i prijedlog mjera“. Iz Matice su išla priopæenja za javnost u kojima su isticani zahtjevi u ime umirovljenièke populacije, zatraženi su razgovori s predsjednicom Vlade i ministrima, a zajedno s Koordinacijom umirovljenièkih udruga delegiran je predstavnik umirovljenika u Vijeæe za socijalnu pravdu Predsjednika Republike.
I nove inicijative Matice izravno su vezane za konkretnu pomoæ
umirovljenicima u ovoj teškoj situaciji. Upravo su potpisani prvi ugovori
Matice s trgovaèkim kuæama, ljeèilištima, prometnim, turistièkim, i drugim
organizacijama i institucijama kako bi umirovljenici mogli kod njih plaæati
robu ili usluge po nižim cijenama i ugovorenim popustima. Sve to æe èlanovi Matice
umirovljenika Hrvatske moæi koristiti uz predoèenje jedinstvene èlanske
iskaznice ne samo za grupne nego i za pojedinaène popuste.
Najnoviji prijedlog
koji se tek najavljuje iz Matice mogao bi dovesti do usvajanja Deklaracije o osnovnim
i neotuðivim pravima umirovljenika Republike Hrvatske. Predsjedništvo Matice je
tu inicijativu veæ imalo na dnevnom redu i uskoro se oèekuje definiranje konaènog
prijedloga teksta Deklaracije o kojoj æe se vjerojatno još puno razgovarati.
Cilj je da Deklaracija doðe u Hrvatski sabor na izjašnjavanje i da se u taj
dokument ugradi sadržaj temeljen na Ustavnim odredbama Republike Hrvatske kao
socijalne države i Rezolucije UN-a broj 46/91, koja odreðuje naèela Ujedinjenih
naroda za starije ljude i za poboljšanje života u starijoj dobi.
Matica æe, dakle imati stalne inicijative, pokušavati dijalogom utjecati na rješavanje problema umirovljenièke populacije, ali ako ne bude tako išlo morat æe se zajedno s ostalim snagama ukljuèiti i u šire demokratske naèine borbe za prava ljudi starije dobi.
Savan TOMAŠEVIÆ
