Umjesto ranijeg usklaðivanja mirovina, jednokratno 100 kuna po umirovljeniku

Predloženo rješenje vrlo je prihvatljivo za umirovljenike, jer æe im ipak biti nadoknaðen dio gubitka koji su pretrpjeli zato što su mirovine bile zamrznute prošle dvije godine, kazao je Vjesniku nakon sastanka u Ministarstvu Lazar Grujiæ, koordinator Bloka Umirovljenici zajedno

Umjesto usklaðivanja mirovina za ovu godinu, umirovljenicima æe do kraja godine biti isplaæena jednokratna naknada, vjerojatno svima jednako - po 100 kuna, što odgovara protuvrijednosti usklaðivanja mirovina za prosjeènu mirovinu, s kretanjem troškova života i plaæa za približno tri i pol meseca. Statistika je pokazala da bi mirovine od 1. lipnja trebalo uskladiti za 1,25 posto, što na prosjeènu mirovinu od 2150 kuna daje poveæanje od 27 kuna.

 Kako neslužbeno doznajemo, kompromis je to koji su predstavnicima umirovljenika u Nacionalnom vijeæu za umirovljenike predložili struènjaci Ministarstva financija, a umirovljenici - prihvatili. Potvrdi li Ministarstvo financija u srijedu taj prijedlog, on bi se veæ u èetvrtak mogao naæi na dnevnom redu Vladine sjednice. U meðuvremenu, istražit æe se i moguænost da se utvrde dva iznosa naknade, odnosno dvije skale kako bi oni s manjom mirovinom dobili više, a oni s veæom manji iznos, napominju Vjesnikovi sugovornici u Vladi.

Istražit æe se i moguænost da se utvrde dva iznosa naknade umirovljenicima, odnosno dvije skale kako bi oni s manjom mirovinom dobili više, a oni s veæom manji iznos, napominju Vjesnikovi sugovornici u Vladi

Buduæi da æe taj iznos biti isplaæen kao naknada uz mirovinu, to neæe poveæati masu novca potrebnu za isplatu mirovina. Takav prijedlog bitno olakšava usklaðivanje mirovina od 1. sijeènja iduæe godine nadalje. Nastavak usklaðivanja mirovina od sijeènja 2012. godine za Vladu nije upitan, bez obzira na to što su struènjaci nedavno upozorili da mirovine treba zamrznuti barem do kraja 2014. godine. Predloženo rješenje, pak, vrlo je prihvatljivo za umirovljenike, jer æe im ipak biti nadoknaðen dio gubitka koji su pretrpjeli zato što su mirovine bile zamrznute prošle dvije godine, kazao je Vjesniku nakon sastanka u Ministarstvu Lazar Grujiæ, koordinator Bloka Umirovljenici zajedno.

Predstavnici umirovljenika zadovoljni su i time što im je najavljeno da se oèekuje potvrda Ministarstva financija za prijedlog da se dodatak koji primaju novi umirovljenici od iduæe godine ukljuèi u mirovinsku osnovicu, èime bi njegova isplata ubuduæe bila osigurana, kao i potvrda prijedloga da se dobrovoljcima u drugom stupu omoguæi izbor povoljnije mirovine, odnosno povratak u prvi stup, ako raèunica pokaže da je to za njih povoljnije. U utorak nije bilo moguæe doznati koliko je novca potrebno za isplatu jednokratnog dodatka, jer tek treba provesti izraèun u vezi s moguænošæu da se uvedu dvije skale i dva iznosa naknade. Neslužbeno smo doznali da bi moglo biti potrebno oko 300 milijuna kuna. Konaènu odluku o tome otkud æe se namaknuti novac treba donijeti Ministarstvo financija, kažu Vjesnikovi sugovornici. Neslužbeno su nam potvrdili da se oèekuje da bi se dio novca mogao namaknuti iz viših poreza koje æe platiti oko 70.000 umirovljenika, nakon što se dodatak ukljuèi u mirovinu, a dio, moguæe, i iz zadržane dobiti Kapitalnog fonda. Rijeè je o zatvorenom investicijskom fondu u vlasništvu HZMO-a, koji upravlja dionicama koje je HZMO dobio u privatizaciji poèetkom devedesetih godina prošlog stoljeæa i osnovan je upravo radi toga da s vremenom služi za poboljšanje umirovljenièkog standarda.

Do sada, to se ostvarilo samo jednom, 2006. godine, kad je, po dogovoru izmeðu HSU-a i Vlade, umirovljenicima isplaæena božiænica. Za to je iz fonda isplaæeno oko 165 milijuna kuna iz sredstava akumulirane zadržane dobiti.

Do kraja prošle godine, zadržana dobit Kapitalnog fonda dosegla je 243 milijuna kuna, pa tehnièki postoji pretpostavka da se iz tih sredstava osigura novac za usklaðivanje, odnosno da se kombinacijom tih izvora omoguæi da mirovine ove i 2012. godine znatnije ne opterete proraèun.