Teško je komentirati onaj dio
rebalansa koji se ne odnosi na umirovljenike, kada su i svi ostali socijalni
partneri uglavnom zadovoljni, ukljuèujuæi, na primjer HSS, vezano uz
poljoprivredne poticaje, ili sindikate, vezano uz plaæe. Bilo bi nekorektno da
prema tome budemo negativni. No, oèito je da nitko nije bio spreman odreæi se
neèega, svi su prijetili štrajkovima, traktorima, nedolascima u školu... i
drukèije nije moglo biti«, kaže Lazar
Grujiæ, predsjednik Stranke umirovljenika i koordinator bloka
»Umirovljenici zajedno«, koji je meðu rijetkima ovih dana priopæenjem podržao
rebalans proraèuna.
Èega se umirovljenici uopæe još mogu odreæi? Postoji li uopæe prostor za
razgovor o tome?
- Ako se nitko drugi nièega ne odrièe, onda ne možemo razgovarati o tome. No,
ako to bude dogovor u okviru šireg konsenzusa, kako politièkih stranaka, tako i
udruga, onda smo spremni razgovarati i o tome. Pritom, prije svega, mislimo da
trebaju biti ispunjene pretpostavke za zdravo gospodarstvo, jer bez dobrih
gospodarskih trendova nema boljih mirovina. I iskljuèivo tako da takve mjere
imaju jasno naznaèene rokove, da se zna poèetak i kraj, u cilju strateškog
razvoja Hrvatske.
S obzirom na to da je veæ najavljeno kako æe proraèun za 2011. biti kopija
ovogodišnjeg, što s malim mirovinama umirovljenika iz drugih republika bivše
države, onima koji su mirovinu ostvarili prije primjene Zakona iz 1998. i
ostali bez dodatka, ili novim umirovljenicima èije su mirovine danas manje zbog
drugog stupa?
- Kad smo bili kod premijerke - ja u ime SU-a i Josip Vincek u ime Matice
umirovljenika Hrvatske - predložili smo, meðu ostalim, osnivanje
umirovljenièkog vijeæa, koje bi se, slièno kao i GSV kad je rijeè o
sindikatima, u izravnom kontaktu s Vladom bavilo nekim bitnim problemima za
umirovljenike. S odlaskom Silvana Hrelje u oporbenu koaliciju, taj smo kontakt
izgubili. Predložili smo da u vijeæe uðu predstavnici bloka »Umirovljenici
zajedno«, odnosno predstavnici stranaka, Matice i Sindikata, ali i udruge
invalida, kao i ostale udruge koje na neki naèin zastupaju i umirovljenike, bez
obzira na ideološki predznak. Imamo naznaka za to da bi premijerka to mogla
prihvatiti, a u tom sluèaju na dnevnom redu æe sigurno biti problemi koje
spominjete. Kao i mirovinska reforma, na primjer, koja je sada aktualna.
I kakav je vaš stav u vezi s prijedlogom izmjena Zakona o mirovinskom
osiguranju i poveæanjem penala za prijevremeno umirovljenje?
- Mislim da trenutaèno ima puno hvatanja jeftinih bodova na tu temu, svi se
fokusiraju na penaliziranje prijevremenih mirovina, a nitko i ne spominje
èinjenicu da se predlaže i poticanje onih koji rade dulje od 65 godina, da im
se mirovina ako rade pet godina dulje uveæava za 20,4 posto. Ako imamo
1,189.000 umirovljenika i prijeti nam izjednaèavanje broja zaposlenih i broja
umirovljenika, onda se moramo zapitati želimo li zemlju rada ili zemlju nerada.
U tom kontekstu, mislim da je dobro da se ide na destimulaciju ranijeg
umirovljenja. No, naravno - prvo se moramo zaposliti, osigurati da se za rad
dobije puna plaæa, pa da oni koji idu u mirovinu imaju pristojnu mirovinu. E,
ako netko onda s 55 želi u mirovinu, to mora biti uz destimulaciju. S tim da
svakako treba voditi raèuna da okviri ne smiju biti grubi, tako da ne uvažavaju
èinjenicu da ima i onih koji u prijevremenu mirovinu idu s 38 ili 40, pa i više
godina staža. Svakako smo za to da se kod prijevremenih mirovina ukljuèi i
kriterij staža, ali i za to da, kad je rijeè o uvjetima za mirovinu, budemo
nešto blaži prema ženama.
Marijana Matkoviæ
marijana.matkovic@vjesnik.hr
