Ljubo Jurèiæ - Iz krize æemo izaæi krajem godine, statistièki, ne i realno

Iz krize æemo izaæi krajem godine, statistièki, ne i realno

Objavljeno: 11.7.2011

S bivšim glavnim SDP-ovim strategom, ministrom gospodarstva u vladi Ivice Raèana, razgovarali smo o predstojeæim izborima, žetvi, izlasku Hrvatske iz krize.
Hrvatska teško izlazi iz krize, prema odreðenim pokazateljima, oporavlja se sporije od drugih zemalja u regiji. Što je po Vašem mišljenju razlog?
- Mi smo jedna od rijetkih zemalja u Europi, osim Grèke, koja ima u prvom polugodištu negat

- Mi smo jedna od rijetkih zemalja u Europi, osim Grèke, koja ima u prvom polugodištu negativnu stopu rasta. Njemaèka æe imati ove godine preko tri posto, zemlje u tranziciji poput Poljske èetiri posto, Srbija, BiH, Slovenija..., svi æe biti pozitivni. Nažalost, Hrvatska ne. Imamo i pad industrijske proizvodnje u prva èetiri mjeseca, a ona je temelj. Oèekujem u drugom polugodištu malo bolju situaciju zbog žetve i turistièke sezone. Vjerujem da æemo statistièki na kraju godine iziæi iz recesije, ali realno ne. Zapelo je jer smo deindustrijalizirali zemlju, sve je manje vlastitih domaæih proizvoda, visoko smo se zadužili, za te dugove smo kupovali inozemnu robu, a malo ulagali u proizvodne kapacitete. Nemamo radnih mjesta, a imamo dugove i kao država i kao pojedinci. Radikalno bi se u tom smislu trebala izmijeniti politika. 

Najavili ste samostalan izlazak na predstojeæim, parlamentarnim izborima?
- Planiram i organiziram izbore u svih 11 izbornih jedinica. Okupit æu oko sebe prijatelje, kolege koji imaju iste stavove. Neæe tu biti ideološke iskljuèivosti ni ideološke borbe. Smatram da je zadatak hrvatske politike više od 95 posto neideološki. Bez agresije i ekstremizma, bez diskriminacije prema religioznoj, glazbenoj, sportskoj orijentaciji. U toj organizaciji je potrebna infrastruktura, pa ostvarujem suradnju s manjim strankama koje ne pripadaju ni jednoj poznatoj ideološkoj grupaciji i s nezavisnim listama u lokalnim jedinicama koje su dobivale po nekoliko puta izbore. Sa svojim stožerom bih tome dao nacionalni štih. Puno je ponuda, a razlièiti su interesi. Gdje se poklope - idemo u suradnju.

Što oèekuje Slavoniju i Baranju u Europskoj uniji, posebice o pitanju poljoprivrede?
- Slavonija i Baranja imaju velike potencijalne moguænosti, no kako æe ih iskoristiti u Europskoj uniji ovisi o Vladi i sustavu. Mi imamo obvezu uplate odreðenih sredstava u EU, oko milijardu i nešto eura, a imamo moguænost povuæi dvije milijarde. Meðutim, može se dogoditi da ne povuèemo ni pola toga, poput nekih zemalja mnogo nerazvijenijih od nas - uplatile su svoj dio, a nisu se pripremile da povuku ono što mogu. To ovisi o pripremljenosti hrvatske politike, organizaciji hrvatskog sustava, s ciljem da strukturira domaæe projekte i gospodarstvo kako bi iz EU izvukli ono maksimalno. EU ne daje ništa direktno, nego moguænosti.

Maja MUŠKIÆ