Minimalna mirovina, što je to što Gabričević „predlaže“?
Najava „ponovnog“ uvođenja instituta minimalne mirovine u Hrvatskoj je kod umirovljenika, posebno onih sa najnižim mirovinama izazvala ogroman interes, ali i otvorila niz pitanja koja traže jasne odgovore. Uvesti bilo koji model minimalne mirovine kojim bi se narušila međusobna ovisnost visine mirovine sa duljinom radnog staža i visinom izdvajanja za mirovinski doprinos, bi proizveo još veći kaos u već kaotičnom mirovinskom sustavu
Nije nikakvo iznenađenje što ni sam Veselko Gabričević (HSU) na pitanje novinara ne zna pojasniti „svoj“ prijedlog, a ne zna jer se zapravo i ne radi o nekom osmišljenom prijedlogu, radi se o još jednoj distrakciji iz političke kuhinje AP-a, kojom se u fokus gura priča kako bi se obeshrabrilo umirovljenike da sudjeluju na najavljenom prosvjedu za veće plaće i mirovine koji će se održati na Trgu BJJ u Zagrebu 18. travnja.
Kako je ipak otvorena priča o mogućnosti ponovnog uvođenja instituta minimalne mirovine, treba odmah jasno kazati da se bilo kojim zadiranjem u izračun mirovine mora voditi računa o očuvanju načela pravednosti mirovina. Ne smije biti nikakve dvojbe da bilo kakvo zadiranje u izmjene ZMO mora voditi računa o temeljnim postavkama, a to je, kada se radi o mirovinama po općim propisima, svakako visina izdvajanja za mirovinski doprinos i godine staža osiguranika odnosno umirovljenika.
Model koji je kao probni balon pušten u javnost (Crnogorski model ili prijedlog SUH-a), po kojem bi minimalna mirovina za 15 godina staža, koliko je najmanje potrebno za ostvarivanje prava na mirovinu, bila npr. 400 eura (cca. 40% od najniže bruto plaće) i rasla bi za svaku slijedeću godinu staža za iznos AVM-a, svakako traži pojašnjenje i prikladnu reakciju. Ovaj „prijedlog“ se na prvi pogled doima dobrim, posebno za sve umirovljenike sa malo godina staža, ali u sebi krije zamka za sve preostale radničke mirovine kojih je ukupno nešto manje od 900 tisuća.
Navedenim modelom bi se zapravo zacementirao pogrešno izračunati AVM koji je sada nakon posljednjeg usklađivanja 14,84 eura po godini staža, a pravilno izračunat bi trebao biti iznad 22 eura (60% od prosječne neto plaće podijeljeno sa 41 godinom staža = 22 eura). Ovo znači da bi zadržavanjem pogrešno izračuna AVM-a, uz uvođenje minimalne mirovine po navedenom modelu, i dalje na svojoj mirovini bilo oštećeno cca 90% svih umirovljenika sa mirovinama po općim propisima, tzv. „radničke“ mirovine.
Po prijedlogu SUH-a godina staža za nekoga sa 15 godina staža bi „vrijedila“ AVM od 29 eura, dočim bi vrijednost godine staža za nekoga sa 40 godina staža u istom prijedlogu bila uz AVM od 19 eura. To je po mom mišljenju pogrešan pristup jer se različito vrednuju godine straža, odnosno što je više godina staža, to je godina staža manje „vrijedna“ prilikom određivanja mirovine. Pogrešno, loše, nepravedno, neprihvatljivo...
U Hrvatskoj je cca 100 tisuća umirovljenika koji imaju staž 15-ak godina pa bi za njih svaki iznos minimalne mirovine od npr. 400 eura odnosno iznos koji bi bio iznad 22 eura po godini staža značio svojevrsni dio mirovine bez ikakvog pokrića u stažu i doprinosima, kao i bilo kakvoj logici, dočim bi za 800 tisuća preostalih umirovljenika po općim propisima uz zadržavanje postojećeg AVM-a od 14,84 eura to značilo nastavak umanjenja mirovina, nekima kumulativno i 20 – 25% u odnosu na mirovinu koju primaju. Kako bi što bolje objasnio pokušati ću pojasniti konkretnim primjerima i priloženom tabelom.
Prvi je primjer kako bi to izgledalo uz minimalnu mirovinu od 400 eura za 15 godina staža uz AVM od 14,84 eura za svaku slijedeću godinu staža (model u Crnoj gori, SUH-om i po svemu sudeći će biti veoma sličan i HSU-ov).
U navedenom primjeru bi za 20 godina staža to u ovo trenutku bilo 400 + (5 X 14,84) = 474,20 eura, za 25 godina staža 400 + (10 X 14,84) = 548,40 eua, za 30 godina staža = 622,20 eura, za 35 godina staža = 696,80 eura i na koncu za 40 godina staža minimalna mirovina bi iznosila 771 eura.
Model koji već godinama predlaže BUZ je model najniže mirovine po godini staža, koji je i sada u primjeni, ali se veže uz potpuno pogrešno izračunat AVM koji se od početka primjene ne indeksira sa faktorom 100% u odnosu na rast plaća (ili cijena), što je rezultiralo sve većim zaostajanjem mirovina za rastom plaća. Ispravkom greške značilo bi da bi umjesto sadašnjeg AVM-a koji iznosi 14,84 eura u primjeni bio onaj koji se bazira na ukupnom rastu plaća, i bio bi trenutno 22 eura (60% od prosječne plaće koja je 1,500 eura podijeljeno sa 41 godinom staža jednako 22 eura za svaku godinu).
Uz ovaj prijedlog BUZ-a minimalna, ili sada već najniža, mirovina za 15 godina staža uz AVM od 22 eura bila 330 eura, a sa 20 godina staža bi dosegla 440 eura, za 30 godina staža najniža mirovina bi bila 660 eura, a za 40 godina bi najniža mirovina bila 880 eura ili za puni staž od 41 godine najniža mirovina bi bila 902 eura. Iznos mirovine bi dodatno rastao sukladno visini plaće svakog umirovljenika odnosno visinom uplaćenog doprinosa tijekom staža koji bi se uzimao u obzir za izračun mirovine (prijedlog BUZ-a je da to bude 10 najpovoljnijih vezanih godina).
Prijedlogom BUZ-a se približavamo prosječnom udjelu mirovina u BDP-u drugih članica EU (12,5%) uz ravnomjerno povećanje svih mirovina po općim propisima budući bi se prilikom izračuna mirovina uzimao realni AVM. Prijedlozima za minimalnu (ili najnižu) mirovinu bez korekcije AVM-a značajno mijenjanju mirovine za 10-ak posto umirovljenika, posebno onih sa najnižim plaćama i najkraćim radnim stažom, što je isto ili veoma slično modelu koji je u primjeni u Crnoj Gori sa kojim se u stvarnosti stimulira nerad umjesto rada.
