Naš odgovor na izjave predsjednika HSU-a gospodina Silvana Hrelje

Javnosti stavljamo na uvid dopis koji smo uputili uredištvu dnevnog lista "Glas Istre" povodom nekih navoda stiglih iz HSU-a odnosno njihog predsjednika Silavna Hrelje, objavljenih u istom dnevniku 15.09.2009.


Poštovani,

Naš odgovor na izjave predsjednika HSU-a gospodina Silvana Hrelje

Kada netko ustvrdi kako sugovornikovi argumentirani navodi nisu vrijedni spomena radi toga što se radi o navodima «disidenata» odnosno do juèerašnjih stranaèkih kolega, a sada èlanova SU-a onda je to i više no jasan znak nervoze koju pokazuje gospodin Silvano Hrelja predsjednik HSU-a koji je javno prozvan radi otvorene politièke trgovine na štetu umirovljenika.


U tom rekli bi smo pravom napadu bijesa, Hrelja sa nekih svojih politièkih uzvisina tvrdi kako Vodstvo SU-a sada napada svoju bivšu stranku radeæi protiv iste što u stvari potvrðuje opravdanost izlaska niza istaknutih ljudi iz HSU-a i to baš radi nemoguænosti uspostave normalnih unutarstranaèkih odnosa u HSU-u koji su trebali poluèiti zajednièki rad i rezultat u interesu svih umirovljenika a nikako na korist tek nekolicine pojedinaca kao što je Hrelja i njegovi bliži suradnici.


To što on sada, a oèito je i u oèekivanju prijevremenih parlamentarnih izbora  odbija prihvatiti odgovornost za svoje politièke promašaje je na žalost nešto što se ne tièe samo njega i njegovih poltrona veæ problem koji stjecajem okolnosti i u kontekstu politièkih odnosa u Hrvatskoj dira i cjelokupnu umirovljenièku populaciju koju je, ali ne i prvi put, ostavio još jednom na cjedilu. 

Zar nije potpuno pogrešno i krajnje nelogièno zalagati se i nagovarati umirovljenike, i to za njih manje od treæine od ukupno 1,15 milijuna i sa mirovinama iznad 3000 kuna, da pišu Ustavne tužbe kojima æe moguæe je dobiti natrag nekoliko desetaka kuna, a sve to radi jeftinog politikanstva i pokušaja ubiranja politièkih poena, a da istovremene ni malo ne vodi raèuna o onih gotovo 800 tisuæa umirovljenika èija je mirovina daleko niža i koji æe zbog njega i njegove politike moguæe je ostati i ove godine bez božiænice koja za mnoge od njih doslovno znaèi egzistencijalni spas.  Da je Hrelja istinski vodio i malo raèuna o njima onda bi ostao do kraja u koaliciji sa HDZ-om u koju do duše nije ni trebao, (a po odluci predsjedništva i Glavnog odbora HSU-a nakon prošlih parlamentarnih izbora niti smio uæi), te time dokazao da je spreman i na osobnu žrtvu u korist onih za koje se tobože zalaže. 


U istom dahu gospodin Hrelja tvrdi kako je Vlada RH iskljuèivi krivac za neisplatu božiænice kriva što naravno nije toèno jer bi onda po toj logici i sve do sada pozitivno uèinjeno za umirovljenike bila zasluga iskljuèivo Vlade, no svi znamo da nije tako stoga kada nakon oèito neuspjelog  prebacivanja odgovornosti na druge to predsjednik HSU-a poprati sa: «Što je više kleveta i laži – drug Hrelja miliji je i draži» sve reèeno dobiva posebno na definiranju vrijednosnog suda kao i same vjerodostojnosti njega samog.


Na Hreljine objede da se kada je rijeè o SU-u radi o stranci koja glasove dobiva na greškama i zbunjenošæu biraèa se možemo samo slatko nasmijati i poruèiti mu da još jednom pogleda rezultate sa zadnjih lokalnih izbore gdje æe vidjeti i moæi se još jednom uvjeriti da je SU sa samostalnom listom i nositeljem Lazarom Grujiæem u Zagrebaèkoj županiji sa  8000 glasova bila odmah iza lista dviju velikih koalicija, dakle onoj HDZ, HSU, HSS te drugoj SDP, HNS, HSLS, DC….. a da je na istim lokalnim izborima u svojoj županiji Istarskoj, predsjednik HSU-a Silvano Hrelja kao kandidat za župana, i to dviju stanaka HSU-a i HSLS-a dobio  5500 glasova. Usporede li se ova dva rezultata ni najveæem laiku nije teško izvuæi oèite zakljuèke, a kamo li onome ili onima koji se bave politikom.


No i usprkos mnogim neslaganjima sa politikom HSU-a odnosno u prvom redu njihovim predsjednikom Hreljom, SU želi radi interesa svih umirovljenika nastaviti i dalje graditi suradnju sa svim strankama i udrugama koji su na tom istom putu, a eventualni sukobi ili iskrice sa pojedincima æe biti tek produkt otpora onih koji u politici vide iskljuèivo osobni interes.

Glasnogovornik SU

Milivoj Špika prof.