Nismo krivi za pljaèku i propast gospodarstva

Autor: Jasminka Tuèek

Predsjednik Gradske organizacije Stranke umirovljenika Osijek, èlan Glavnog odbora SU i gradski vijeænik Grada Osijeka, Ivan Jakobljeviæ za TJEDNIK je govorio o problemima umirovljenika. Pun optimizma i volje za rješavanjem onih najveæih, Jakobljeviæ je vrlo èesto meðu najstarijom populacijom i iz „prve ruke“ se želi informirati o svemu što muèi pripadnike treæe životne dobi.

- Kakav je status umirovljenika u Hrvatskoj danas?

*  Sada je veæ izvjesno da su umirovljenici pored nezaposlenih, socijalno najugroženija kategorija graðana u RH. Umirovljenici rijetko imaju priliku nešto zaraditi mimo svoje mirovine i ti rijetki su pravi sretnici, a ostali se nažalost moraju snalaziti na razne naèine da uopæe prežive od mirovine do mirovine. Umirovljenici su za vrijeme svoga radnog vijeka kroz rad i razna izdvajanja doprinijeli izgradnji i razvitku ove zemlje i ostavili pravo blago u nasljeðe. Sve vlasti koje su vodile ovu zemlju u proteklih 20 godina odnosile su se prema umirovljenicima kao prema nepotrebnom teretu te su kroz razne reforme, uglavnom zdravstvene i mirovinske, uèinile položaj umirovljenika izuzetno teškim. Svaka od navedenih reformi bitno je utjecala na standard umirovljenika na gore. Valja podsjetiti kako su upravo umirovljenici prvi na koje se kreæe kada treba uskratiti neèija prava. Još nam je svježe kako su pokradene mirovine i kako su sve vlasti negirale da postoji dug umirovljenicima i nisu imale namjeru vratiti ukradeno. Na parlamentarnim izborima 2003. umirovljenici po prvi put ulaze u Sabor sa svoja 3 zastupnika. Uèinili su najviše što su mogli. Došlo je do povrata duga. Kako se ponovno dogodilo da umirovljenika u narednom mandatu od 2007. pa nadalje nema, opet su umirovljenièku sudbinu u ruke uzele druge politièke opcije. Tada nam se dogaða zamrzavanje mirovina, haraè, Milinoviæeva zdravstvena reforma i ukidanje niza drugih beneficija koje su imali umirovljenici (božiænica, uskrsnica i sl.). Po uzoru na državu i mnoge lokalne vlasti èine isto.

 - Postoji li moguænost da se stanje donekle popravi?

 * Naravno da je i nama umirovljenicima kao i svima u državi jasno da bez oporavka gospodarstva  sva rješenja u poboljšanju standarda umirovljenika su teško ostvariva. No èinjenica je da mi umirovljenici nismo krivi za pljaèku i propast gospodarstva. Stoga nemamo kompleks krivnje i ne osjeæamo se kao teret a imamo dovoljno snage, volje i pameti da ponudimo odreðena rješenja. Uz uvjet da doðe do poboljšanja stanja u gospodarstvu mislimo da treba napustiti tzv. švicarsku formulu za izraèun mirovina i mirovine usklaðivati s porastom plaæa i troškova života. Što treba reæi na èinjenicu da je prosjeèna mirovina za svibanj 2010. godine 2.162kn, a da je u svibnju 2009. bila 2.169kn. Ovdje je svaki komentar suvišan. Dakle, mirovine su zamrznute, a troškovi života su rasli. Ne prihvaæamo krivicu zato što u RH radi 1. 506. 000 uposlenih, a mirovinu prima 1. 184. 000 umirovljenika. Dakle, omjer je 1:1,27 što je naravno neodrživo. No onaj tko je doveo do ovakvog stanja, zatvaranje tvornica, gubitci radnih mjesta, privatizacija na hrvatski naèin, ''spasonosna'' rješenja slanja ljudi u mirovinu, ima svoje ime i prezime.

- Što konkretno èine umirovljenici?

* Mi u SU kao i svi koji pripadaju bloku „Umirovljenici zajedno“ smatramo da je mirovina pravo umirovljenika – njegovo vlasništvo, a ne vlasništvo države. Država ipak sebi za pravo uzima da obezvrjeðuje i umanjuje mirovine. A to je nedopustivo. Moramo iznijeti neke podatke. Ne tako davno mirovine su bile na razini 80% prosjeène plaæe. A danas je to na razini ispod 40%. Europa, u koju æemo uskoro neminovno uæi, ima svoje standarde pa kaže kako je mirovina niža od 60% prosjeène plaæe zona siromaštva. Ponovno podsjeæam, kod nas je ispod 40%. Dakle, ono što mi sada kao ujedinjeni umirovljenici želimo je pokušati utjecati na Vladu RH kako bi se mirovine uz sve ono unaprijed reèeno dovele u odnos na 50% prosjeène plaæe. Možda je dobro pokazati primjer naših susjeda Slovenaca. Na izborima za njihov Parlament, umirovljenici su osvojili 7 zastupnika. Tako su postali znaèajan èimbenik pri sastavljanju vlasti. Prvi uvjet njihova ulaska u vlast bio je da se u èetverogodišnjem mandatu te vlasti mirovina neæe dirati, odnosno da neæe padati ispod 70% prosjeène plaæe. Nadamo se da je konaèno došlo vrijeme kada æe umirovljenici bez obzira kojoj politièkoj opciji pripadaju, shvatiti da se trebaju okrenuti sami sebi i sami odluèivati o svim pitanjima koja se njih tièu.

- Kada, kako i zašto je osnovan Savez umirovljenika?

* Umirovljenici su oduvijek bili interesantna i ciljana skupina svih politièkih opcija u Hrvatskoj  što je razumljivo jer je to vojska biraèa. Kada doðe prije izborno vrijeme svim strankama su puna usta umirovljenika, a èim se objave rezultatu izbora na umirovljenike svi zaborave. Sredinom devedesetih godina na inicijativu Matice umirovljenika hrvatske(MUH) i Sindikata umirovljenika hrvatske (SUH) rodila se prva politièka stranka-Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) koja je u prvi plan stavila interese umirovljenika. Toènije povrat duga umirovljenicima, ali i ne samo to. Ubrzo je ta stranka postala hit i na svojoj prvoj provjeri je dobila tri zastupnika u Sabor RH. Zahvaljujuæi njihovoj aktivnosti neke su se stvari mogle pokrenuti i pokrenule su se…Dogodilo se da su umirovljenici dobili povrat onoga što im je uzete i još dosta toga. Suprotno oèekivanju umjesto nagrade na parlamentarnim izborima 2007. godine umirovljenici osvajaju glasova za samo jednog saborskog zastupnika. U meðuvremenu raðaju se neke nove umirovljenièke stranke pa se odmah  raða i  ideja o zajednièkom nastupanju. No stranke pa tako i ove umirovljenièke èine ljudi koji svaki misli da je njegova ideja najbolja bez volje za kompromisom pa je ipak moralo proæi neko vrijeme kako bi se sjelo za stol. Tako je 2009. godine MUH poduzeo inicijativu i doveo sve  umirovljenièke aktere za stol-sedam politièkih umirovljenièkih stranaka i dvije  umirovljenièke udruge. Nakon usuglašavanja stavova potpisan je 27. listopada 2009. g.u Zagrebu dogovor o zajednièkom nastupanju na izborima. Dogovor su potpisali:SUH i MUH kao udruge te politièke stranke Akcija hrvatskih umirovljenika(AHU), Akcija socijaldemokrata hrvatske(ASH), Demokratska stranka umirovljenika (DSU), Splitska stranka umirovljenika (SSU), Stranka umirovljenika (SU), Savez hrvatskih umirovljenika seniora (SHUS). Dobra je okolnost što su se konaèno svi umirovljenici našli u asocijaciji BLOK“Umirovljenici zajedno“ i uzeli svoju sudbinu u svoje ruke, a nije dobro što jedino HSU nije vidjela prednosti ovakvoga udruživanja.

 - Nakon koliko vremena je èlanstvo HSU-a "prepoznalo" SU i prešlo k vama?

* Meni je zaista teško govoriti o HSU. Oni su se odluèili za jedan politièki put i to je njihovo pravo no ostaje gorak okus od pomisli da su napustili umirovljenike. Vrijeme æe pokazati tko je bio u pravu.

 - Pojasnite Blok "Umirovljenici zajedno".

* Dakle Blok "umirovljenici zajedno" je nastao u trenutku kada je veæina umirovljenika koji su organizirani u raznim politièkim i nepolitièkim organizacijama uvidjela kako se sudbina umirovljenika kroji bez da se njih išta pita.Umirovljenici svakako razumiju kako nam je gospodarstvo tu gdje je, ali se za to ne osjeæaju krivima no ipak su prvi na udaru kada treba zavuæi ruku u neèiji džep da bi se kriza ublažila. Kratko: ovaj Blok ima za cilj mobilizirati što veæi broj umirovljenika i na parlamentarnim izborima osvojiti dovoljan broj ruku kako se nikada više ne bi dogodilo da se steèena umirovljenièka prava ukidaju kako se kome prohtije.

 - Što je po vašem mišljenju razlog razjedinjavanja umirovljenièkih stranaka?

* Vjerojatno se nikada neæe dogoditi da se svi umirovljenici ujedine što bi bilo idealno no i umirovljenici imaju svoja politièka opredjeljenja pa neki veæ pripadaju drugim strankama. Umirovljenici su uistinu strahovita glasaèka mašinerija pa sve stranke imaju interes da nas usitne i to i èine jer i umirovljenièke stranke èine samo ljudi. No nadam se da više u tome neæe uspjeti.

- Premijerka Kosor èesto spominje kako æe biti upitne mirovine ukoliko se udovolji zahtjevima seljaka, zahtjevima za božiænice, regres i drugo... Zašto sve ide "preko" umirovljenika?

* Dobro ste formulirali pitanje, zašto sve preko leða umirovljenika. Zato što nas nema tamo gdje se odluèuje o našoj sudbini pa u tom sluèaju sve stranke olako pristaju na ovakve rezove preko umirovljenika jer svi oni umirovljenike doživljavaju kao teret, a ne kao ljude koji su za svog radnog vijeka ostvarili i državi ostavili u nasljeðe veliko bogatstvo no sve dosadašnje vlasti uspjelo su to pretvoriti u dim. Ako se ne varam sada se priprema veæ dvanaesta mirovinska reforma i poslije svake reforme umirovljenicima je bilo sve gore za oèekivati da æe izbori 2011 ipak mobilizirati i motivirati umirovljenike da svoj glas daju onima koji i osobno imaju interesa boriti se za veæi standard svih umirovljenika i dostojanstveniji život u treæoj neki je nazivaju i zlatnoj dobi života. Pa zaboga mi ne prihvaæamo krivnju što je u lijepoj našoj radno aktivno  1.506.000  ljudi a mirovinu prima 1. 184. 000 ljudi. Odnos je dakle 1:1,27 što je naravno neodrživo. No onaj tko je stvorio toliku brojku umirovljenika ima svoje ime i prezime. Dvadeset godina su zatvarana poduzeæa i ljudi su slani u mirovinu kao jedino moguæe rješenje, a gospodarstvo je nemilice pljaèkano. Naravno da smo sada tu gdje jesmo.

 - Kada bi se, realno, moglo riješiti pitanje malih mirovina?

* Ovo je veæ pitanje za èarobnjaka. No èarobni štapiæ neæe pomoæi. Jednostavne i brze formule kao i brzog rješenja nema, ali ono svakako postoji. Svima je jasno pa i nama umirovljenicima kako bez oporavka gospodarstva nema dugoroènog i kvalitetnog rješenja. Mi u SU smatramo da je mirovina pravo umirovljenika-njegovo vlasništvo i steèeno pravo, a ne vlasništvo države. Država odnosno vlada ne bi smjela tako bezoèno bešæutno umanjivati i obezvrjeðivati neèije vlasništvo. Dakle mirovine su u proteklom razdoblju toliko padale i nominalno, a i realno da su danas ispod 40% u odnosu na prosjeènu plaæu, a sjetimo se bile su 85% .Takoðer su mirovine zamrznute, a poskupljenja su naravno prisutna. I eto- mirovine su "male". A Europa kojoj  neminovno stremimo smatra mirovine koje su ispod 60% prosjeène plaæe opasnim podruèjem za umirovljenike dakle zonom siromaštva. Mi u SU i svi ostali koji pripadamo koordinaciji Blok umirovljenici zajedno smatramo kako treba oživjeti gospodarstvo, napustiti švicarsku formulu, mirovine  odmrznuti te ih usklaðivati s porastom plaæa ili porastom troškova života. Dakle odreðenim periodiènim usklaðivanjima mirovina doæi do 50% prosjeène plaæe i naravno tu ne stati nego ako je moguæe doæi do bar 70%.