HRT4 GOSTI: Sabina Glasovac SDP i Milivoj Špika BUZ
Tema: Zakon o mirovinskom osoiguranju
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju je bila tema jučerašnje emisije na HTV4 kod Petra Vlahova u kojoj su Sabina Glasovac saborska zastupnica SDP-a i Milivoj Špika predsjednik BUZ-a komentirali neke od zakonskih odredbi.
Bilo je zanimljivo i informativno...
HTV4 Sabina Glasovac i Milivoj Špika
(Trenscribed by TurboScribe.ai)
P. Vlahov:
Vlada je protekli jedan objelodanila dugo najavljivanu mirovinsku reformu koja umirovljenicima treba jamčiti rast minimalnih mirovina, osigurati 13. mirovinu, ukinuti penalizaciju za rani odlazak prije svega u mirovinu. A koliko hrvatski penzioneri mogu biti zadovoljni novim odredbama koje na snagu stupaju početkom idućeg mjeseca, nakon, naravno, usvajanja u Saboru.
Pitamo naše goste. Prije svega u studiju pozdravljam gospoda Milivoja Špiku, predsjednika Bloka umirovljenici zajedno. Dobrodošli.
A putem Zuma izravno čini mi se u Opatiji. Pozdravljam Sabinu Glasovac, saborsku zastupnicu SDP-a. Gospođo Glasovac, srdačan pozdrav iz Zagreba.
S. Glasovac:
Pozdrav i vama i svima koji nas gledaju.
P. Vlahov:
Odmah ću vas pitati, niste bili zadovoljni ovog petka nakon glasovanja o izmjenama Zakona o mirovinama i konačnim odlukama koje trebaju poboljšati materijalni i društveni status hrvatskih umirovljenika. Za početak, imali nešto što pozdravljate?
S. Glasovac:
Pozdravljamo svaki iskorak koji ide u prilog životnom standardu hrvatskih umirovljenika.
Zasigurno, ovaj Zakon ima te elemente. Kada govorimo o povećanju minimalne mirovine, kada govorimo o povećanju invalidske mirovine, kada govorimo i o povećanju dodatka na staž za majke. Međutim, ono što se duboko suprotstavljamo već godinama i što smatramo da svi ovi iskoraci naprosto ne uvažavaju realnost s kojim se hrvatskoj umirovljenici suočavaju.
Razgovarajte s bilo kojim umirovljenikom, vidjet ćete da su mirovine debelo debelo nedovoljne za osnovne životne potrebe. A ono što je tragedija u cijelu ovoj priči, da Hrvatska već nekoliko godina upravo zahvaljujući inflaciji, jako lijepo puni svoj proračun, zahvaljujući između ostalog i tim umirovljenicima koji moraju kupovati te skupe osnovne životne namirnice koje čine većinu njihove košarice. A nažalost od te blagodati po hrvatski proračun i po hrvatske financije umirovljenici su dobili najmanje.
U prilog tome govori i činjenica kada govorimo o izvješću pučke pravobraniteljice za 2024. godinu koje je zaista alarmantno, koje govori da se rizik siromaštva za starije osobe, dakle starije od 65 godina, popeo na 37% za muškarce, na 41% za žene, a kada govorimo o samačkim pučanstvima, onda je taj rizik od siromaštva za osobe koje žive samo u pučanstvima 61,4%.
P. Vlahov:
Evo, za uvod dovoljno.
Čuli smo i dio ovoga što ste rekli u vašem izlaganju nakon što je izglasan Zakon u Saboru. Ali evo, gospodine Špika, pretpostavljam da opet niste zadovoljni mi u vladinim odlukama kada je riječ o poboljšanju materijalnog statusa u umirovljenika, ali činjenica je da niti jedna vlada do sada nije dizala mirovine kao ova, koja je na vlasti.
M. Špika:
Pa gledajte, to je i točno i nije točno.
P. Vlahov:
Kako točno i nije točno?
M. Špika:
Zato što nominalno mirovina nikada nije bila više podignuta u mandatu neke vlade, međutim to nominalno podizanje nije i realno povećanje mirovina. Dakle, to je bila posljedica inflacije, ništa drugo. Dakle, ništa se nije dogodilo u kontekstu odnosa prosječne mirovine sa prosječnom plaćom ili sa poboljšanje kupovne moći u umirovljenika.
P. Vlahov:
Ali dobro, kako komentirate rast minimalne mirovine na 800 eura do kraja mandata u ove vlade? Sad je 645 eur...
M. Špika:
Ne, ne, ne, minimalna mirovina će biti uvećana samo za 3%, to su ove najmanje mirovine, ali oni su rekli da će prosječna mirovina do konca mandata biti prosječna 800 eura. Međutim, ako se vratimo na njihovo obećanje HDZ 2016. godine kad su rekli da će prosječna mirovina biti 60% prosječne plaće, onda je ovih 800 eura trebalo biti već jučer.
Dakle, već jučer. Jer 2028. godine po nekim projekcijama prosječna plaća će biti iznad 1600 ili 1700 eura što znači da ovih 800 eura u tom odnosu će biti manji nego što je sada 640 u odnosu na 1,300 i nešto eur koliko je sada prosječna plaća. Dakle, ništa se nije dogodilo.
P. Vlahov:
Gospođo Glasovac, kratko, rast prosječne plaće na 800 eura do kraja mandata. Pretpostavljam da to pozdravljate, ali mislite da to može ići i više. Zanima me da ste vi sada u situaciji, naravno nemate u vidu detaljan proračun, koliko bi po vama taj rast trebao biti? Što se tiče prosječne mirovine.
S. Glasovac:
Ako uzmemo u obzir da u Hrvatskoj živi nešto više od 1.100.000 umirovljenika i da je prosječna mirovina ukupnog tog broja umirovljenika 540 eura, ali to je kad uzmemo u obzir obiteljske i invalidske, onda bi ta prosječna mirovina bila 510 eura, a čak 850.000 umirovljenika živi s ispod prosječnim mirovinama. Ovo što vlada nudi je samo cementiranje postojećeg stanja i ove dinamike je usklađena na neki način s inflacijom i s ovom novom formulom. To je naprosto nedovoljno.
Dakle, SDP već vrlo jasno 3 ili 4 godine u Hrvatskom saboru predlaže, a i gospodin Špika to jako dobro zna, i tu smo na sličnom tragu, oni su čak čini mi se i prvi izašli s istim ili sličnim prijedlogom, to je da se potpuno mora mijenjati model na kojim pristupamo obraćanu mirovina. SDP predlaže da se ova formula koju sada vlada predlaže kroz novi zakon da ne bude više 70 naprama 30, omjer rasta plaća i rasta cijena. Oni predlaže 85 naprama 15.
Nama je nejasno zašto je tome tako. Mi se zalažemo za to da se mirovine usklađuju 100% s rastom cijena ili rastom plaća, ovisno što je u tom trenutku za umirovljenike povoljnije. Međutim, mi smo duboko svjesni da to nije dovoljno da bismo mi sustigli ono što bi mirovine danas trebale biti, kako bi pratile i povećale udio u plaćama, isto tako i bile dovoljne za ostale životne potrebe, odnosno pratile rast cijena.
I uz tu formulu moram samo napomenuti, mi smatramo da je potreban i trajni dodatak, ali ne ovakav trajni dodatak u obliku 13. mirovine jednom godišnje ili ovakvih 11 privremenih dodataka, predizbornih ili predbožićnih, nego taj trajni dodatak bi u prvoj godini, recimo, trebao biti odmah 10%, sljedeće 3 godine po 5%, i onda bismo mi u nekom četverogodišnjem razdoblju mogli razgovarati o tom, odnosno mirovina bi bila, prosječna mirovina bi bila za 50% veća nego li je ona danas. Mi smatramo da tu treba zaista povlačiti neću reći radikalne mjere, ali ozbiljne mjere. Ovo su kozmetičke promjene i ovo je sve zapravo cementiranje postojećeg staja.
P. Vlahov:
Gospodine Špika, evo prvo možete ovo komentirati, gospođa Glasovac stvarno potrudila se i pojasnila je da to svatko može razumjeti, i ona prvu ne kuži ili ne razumije.
M. Špika:
Potkrala se jedna veoma važna, neću reći greška, ali nešto se previdjelo. Dakle, ovo što HDZ je cijelo vrijeme forsira i gura u fokus kao najvažnija stvar, kao to će riješiti problem, to je ovo usklađenje, dakle nova formula za usklađenje 85-15 i kao 13. mirovina sad će to nešto riješiti, ali neće.
P. Vlahov:
Da li ste vi i protiv 13. mirovine?
M. Špika:
Ne, ne, ne, nismo mi protiv, dapače svaki euro umirovljenicima doba dođe. Međutim, i da ovo usklađenje bude 100%, to bi značilo samo zamrzavanje trenutnog odnosa prosječne mirovine sa prosječnom plaćom.
P. Vlahov:
Dakle, slažete se s ovim što je rekla gospođa Glasovac, ili?
M. Špika:
Ne, ne, to je OK, ali to je samo zamrzavanje odnosa, ali ovaj način, kako ćemo to ispraviti? Dakle, ne možemo ispraviti na način da idemo sa 10% povećavanje, a onda svake sljedeće godine je po 5%, jer mi imamo ovdje najveći problem za ovih cirka 850.000 radničkih mirovina.
I sad gledajte, netko je išao u mirovinu jučer, a netko prije 15 ili 20 godina. Onaj tko je išao prije 20 godina, on ima 40 usklađenja, odnosno manje ako je kasnije. I ti ljudi nisu isto oštećeni.
Dakle, mi ne možemo linearno ići sa istim postupkom svima, već mi moramo napraviti clean start. Dakle, mi ih moramo dovesti na istu ravnu. I što se događa? Osoba koja je išla jučer u mirovinu sa osobom koja je išla prije 15 ili 20 godina u mirovinu pod istim uvjetima.
Dakle, puni radni staž... Dakle, bez penalizacije. Razlika u mirovini je 25%. Dakle, mi to moramo riješiti, a to ne možemo riješiti linearnim pristupom, svima isto.
P. Vlahov:
Gospođo Glasovac.
S. Glasovac:
Ispričavam se. Da, da, tu je, u pravu je kolega Špika.
Kad sam govorila o ovom trajnom dodatku 10 plus 5 plus 5 plus 5, to treba reći da linearni pristup, kada bi svima bio taj isti dodatak, trajni dodatak, u tom slučaju bi se zapravo, neću reći produbilo, ali ostao bi nesrazmjer između iznimno velikog broja ljudi koji primaju ispod prosječne mirovine i oni koji primaju visoke mirovine. Stoga mi u našem planu, ja sam to prvotno zaboravila, htjela sam kratiti biti što kraća, ali sam zaboravila reći jednu vrlo važnu stvar, dakle, pri tom trajnom dodatku, odnosno tom dodatkom uz ovaj obračun mirovina, treba posebno voditi račune i mi smo predvidjeli da upravo ove najniže mirovine rastu najviše, a ove mirovine po posebnim propisima iznimno visoke mirovine, zapravo njima ne treba nikakav rasti. Hvala gospodine Špika što ste me na neki način i podsjetili da ovaj dodatak, mali ali vrlo pitan, nisam spomenula.
P. Vlahov:
Ali ja moram reći da vi igrate jako dobro dupli pas, što se ono kaže nogometnim žargonom, ali mi nije jasno zašto, evo, gospodin Špika nije u vašem savjetu, možda SDP-a po ovim pitanjima, Nekako, koliko ja znam, neću sad tražiti pojašnjena od gospodina Špike.
Razišli ste se po tom pitanju, ali nema veze, nastavljamo mi dalje. Gospodine Špika, pozdravljate li ukidanje penalizacije za one koje odradili ranije u mirovinu i umirovljenicima je omogućeno da nakon odlaska u penziju ili mirovinu mogu raditi i dobivati pola iznosa mirovine za neki je to spas?
M. Špika:
Dakle, dvije nove zakonske odredbe i opet dvije nove zamke. Dakle, odlična je stvar da se ukida penalizacija. Po mojoj mišljenju se trebalo ukinuti već sa navršenim 65 godina, a po samoj činjenici da ovi sa prijevremenom mirovinom imaju otprilike 5 godina dulji radni staž od onih koji su išli u normalnu starosnu mirovinu sa navršenim 65 godina. Dakle, to je prva stvar. Druga stvar, nije mi jasno i kako je uopće logično objašnjenje da svi trebaju čekati do 70. godine. I oni koji su išli godinu dana u prijevremenu mirovinu i oni koji su išli punih 5 godina. Dakle, tu nema logike.
Tu je trebalo biti određena skala. S druge strane, imamo sad ovu novu igru sa mogućnošću primanja mirovine, pune ili pola mirovine, uz rad na 4 sata ili puno radno vrijeme. E sad, što će se sad možete tu dogoditi?
P. Vlahov:
Znači, nešto i tu može.
M. Špika:
Da, pa naravno.
P. Vlahov:
Ali šta se može dogoditi da vi pozdravite?
M. Špika:
Ja ću pozdraviti svaki pomak prema naprijed. Ali ne mogu pozdraviti ove stvari koje ostavljaju dosta otvorenih pitanja.
Dakle, sasvim hipotetski može dogoditi netko je bio pročelnik u nekom županijskom ili gradskom uredu gdje je HDZ na vlasti, ispunio je uvjet za mirovinu, sutra će vrlo vjerojatno nekim amandmanom će se biti omogućeno da se prima puna mirovina i da se može raditi puno radno vrijeme, što je trebalo biti i sada. Dakle, nema apsolutno nikakav razlog da vi ne primite puno mirovine i radite. Radite 2 posla kao i mnogi ljudi.
Ali što će se događati? Sad će netko tko je npr. pročelnik, ispunio uvjete za mirovinu, sad će on dobiti mirovinu i onda će iskamčiti da nastavi raditi na istom radnom mjestu i uz punu plaću. Bez obzira da li će to biti i obrnuto, da će to biti pola mirovine, puno radno vrijeme, ili će biti puna mirovina i puno radno vrijeme.
Dakle, nigdje nije zapriječeno da osoba koja ide u mirovinu ne može nastaviti raditi praktično na istom radnom mjestu ili istom odjelu. Dakle, tu se otvora nevjerojatno puno prostora za korupciju a hvala Bogu, tu je HDZ doktorirao na tome, to im ide fenomenalno.
Isto kao i omogućavanje rada nakon 65. godine. Tko može ostati raditi? Onaj tko se dogovori sa poslodavcem. Tko se može dogovoriti sa poslodavcem? Onaj koji mu povlađuje, koji neće ništa kritizirati, koji će šutjeti.
P. Vlahov:
Ali možemo to gledati drugačije, sad su druga vremena, pa traži se veći učinak onaj tko će raditi blagdane, nedjelje, subote, bez pogovora. Ići na godišnji odmor, ne koristiti, bolovanje.
M. Špika:
Dakle, prvo treba ispuniti obećanje da se napravi nov izračun mirovine za sve, da se ljudima, tko hoće, da se omogući raditi, jer nitko ne radi zabave, odnosno njih preko 90 posto.
P. Vlahov:
Mogu vas nešto pitati, mislite li da bi SDP stvarno napravio nešto više, da je u poziciji, vi ste upoznati mogu reći i sa prijedlozima i ovim zakonima HDZ-a, ali i sa ovim što je nudio SDP sve zadnji tri godine.
M. Špika:
Ja se nadam da će suradnja koja je s SDP-ma bila uspostavljena prije ovih predsjedničkih izbora, da će se ona nastaviti jer je u nekom trenutku prekinuta iz meni nepoznatih razloga. Mislim da hoće, mislim da oni tu jesu dosta socijalno osjetljiviji, oni su na koncu socijaldemokratska partija.
Dakle, oni bi trebali biti puno bliži radniku i umirovljeniku no što je to HDZ kojem je na prvom mjestu kapital i ove neke druge stvari. Dakle, mislim da može. U SDP, osim kolegice koja je sad tu, rijetko tko je ušao malo dublje u tu problematiku, jer dok se ne uđe unutra u srž vi ne možete davati neke prijedloge, a da ne vidite kako već će biti posljedice.
Ja tu već godinama oko toga radim i žao mi je što u SDP-u nema malo više ljudi ili osobe, ili grupa koja se baš profilirala za ovu umirovljeničku problematiku. A izborna kampanja? Umirovljenice su svima na prvom mjestu.
P. Vlahov:
Gospođo Glasovac, mislite li da bi umirovljenice puno više napravili kada bi se masovnije okupili možda oko neke umirovljeničke, neovisne političke opcije ili samo opcije nego što to artikuliraju ili što dobiju ili kroz HDZ ili SDP?
S. Glasovac:
Ja mogu vam priznati da ja sam zgrožena ponašanjem predstavnika Hrvatske stranke umirovljenika u Hrvatskom saboru.
Meni je jasno da je on dio vladajuće većine, ali upravo zbog te činjenice da je on ta 76. ruka i da je ta većina vrlo nestabilna, ja ću to tako reći. Mislim da je on mogao učiniti puno više za umirovljenike.
To ne znači nikakvu ucjenu, to ne znači nikakvu trgovinu. To znači naprosto zauzimanje za grupaciju koju trebate predstavljati u saboru i insistiranje na tome da prioriteti te grupacije uđu u programske smjernice vlade. Meni je također nevjerojatno da ta isti predstavnik umirovljenika, kada mi predlažemo ovaj zakon o kojem sam malo prije govorila o drugačijem izračunu mirovina ovom jednom segmentu, znači usklađivanja sa rastom cijena, odnosno rastom plaća, njemu je prihvatljivija formula koja je štetnija po umirovljenike koju predlaže HDZ 85 : 15, a protiv je našeg zakona i naših amandmana koji znače umirovljenicima bolji standard.
Ja smatram da postoje kvalitetne umirovljeničke opcije, ali isto tako smatram da bi svaka hrvatska stranka bez obzira bila ona parlamentarna ili ne, morala imati snažno izražene programske impulse upravo za ovu kategoriju naših sugrađana, jer Hrvatska mora, to je naš socijaldemokratski princip, koje mi ćemo biti možda više senzibilniji prema tome ili želimo društvom koje će uklanjati nejednakosti koja se strašno produbljuje posljednjih nekoliko godina, a upravo toj nejednakosti su najpogođeniji naši stariji sugrađani. I samo mi dozvolite da kažem samo jedno malo neslaganje s kolegom Špikom. Ja jesam dosta aktivna po ovom pitanju u Hrvatskom saboru, ali i brojni drugi kolege isto tako znaju o čemu govorimo i samo ću podsjetiti da i na prošle parlamentarne izbore SDP je izašao sa tri, ja ću to tako reći, ključne politike.
Kad govorimo o besplatnim vrtićima, o stambenoj politici prva je bila zapravo politika prema umirovljenicima i to je naše opredjeljenje i to će tako biti. Meni je samo žao što nismo u poziciji da to možemo i provesti i kad govorimo o tome koliko je koja vlada učinila za umirovljenike, naravno da ne možemo biti zadovoljni onime što smo učinili za umirovljenike, ja ću se osvrnuti na posljednji mandat Milanovićeve vlade, već međutim vi morate znati da je u tom trenutku Hrvatska ušla u EU, da je EU zagovarala politiku štednje u borbi protiv recesije, koja poslije se pokazalo bila potpuno pogrešna i u tim okolnostima moram reći da je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći bio puno veći nego li je on danas, on je bio tada više od 40%, a danas kada proračunu ide puno bolje, kada su i financijski i makroekonomski pokazatelji puno povoljniji po Republiku Hrvatsku taj udio se znatno, znatno urušio. To govori nešto i o prioritetima i u teškim i u manje teškim vremenima.
P. Vlahov:
A ja vama mogu onda samo reći, ovo nisam ekspert kao gospodin Špika, a ponajmanje kao vi, a mogu zaključiti jadni umirovljenici kako god okrenete, bila vlada jedna, bila vlada druga. Bio Milanović predsjednik, bio premijer, uvijek izvuku kraći kraj, odnosno deblji.
S. Glasovac:
Da, ali su mirovine vrijedile više prije 10 godina u puno težim okolnostima. Vrijedile su više i to je činjenica. Nisam ni ja ekspert, ali imamo ljude koji rade na ovim politikama, a mi smo ti koji s njima surađujemo, ali treba slušati struku i prije svega treba slušati umirovljenike. Slušati ih a ne samo ćuti.
M. Špika:
Da se referiram na kolegicu Glasovac, gledajte, činjenica je da umirovljenička opcija samostalno na izbore izaći i proći ne može iz dva razloga. Jedan je zato što imamo u svojim redovima previše trgovaca, a drugi je zato što nismo dovoljno financijski moćni da možemo izgurati kampanju. Da smo na prošlim parlamentarnim izborima išli zajedno, SDP bi imao najmanje 4 do 5 mandata više, a ovaj faktor koji bi doprinio više, jer bi nam se onda otvarao prostor, moguće je i više puno mandata.
Ova simbioza u djelovanju je pokazala najbolje rezultate tu na predsjedničkim izborima, gdje predsjednik Milanović dobio 75% glasova i u tom kontekstu sve birače 60+, zapravo ogromnu većinu. Dakle, to može. Mi, nažalost, u umirovljeničkim redovima imamo stranke koje kažu da su one interesne. I onda na istim izborima pola županija sa SDP-om, pola županija sa HDZ-om. To je meni nepojmljivo.
P. Vlahov:
A sad vas moram nešto pitati? Koliko vam se mislite vi baviti politikom? Jeste li pomalo razočarani ako govorimo o ovom sve što su umirovljenici čuli od obećanja pa do realizacije? Jeste li zasićeni od kritiziranja i organiziranja umirovljeničkih prosvjeda? Mislim da ste i nekoliko ili dva, koliko znam, organizirali u Zagrebu.
Očito se u Hrvatskoj ne može dobiti ta kritična masa za neke tektonske promjene. Ako ćemo govoriti o okupljanju umirovljenika oko neke umirovljeničke opcije.
M. Špika:
Gledajte, kritična masa se, a iskustvo je to pokazalo, ne treba se voditi k tome da se okupi oko jedne stranke. Dakle, mi nikoga ne pozivamo da se okupi oko Bloka umirovljenici zajedno. Mi smo ih cijelo vrijeme pozivali da se okupimo oko neke ideje, oko nekog rješenja, oko toga. Ja kao sportaš ne bacam kopije u trnje. Kod mene nema predaje, nema odustajanja.
Mi idemo tamo do kraja. Ja vjerujem da ćemo sa određenim koalicijskim partnerom, jer do sljedećeg parlamentarne izbora je dosta dugo, da će se tu moći dosta toga napraviti. Jer možemo, znamo, a isto tako i građani i umirovljenici su valjda do sada već prepoznali tko su među nama trgovci i tko su oni koji se bori za njihovo interes.
P. Vlahov:
Evo kratko još završeno minutu, gospođo Glasovac. Ja moram stvarno priznati ako je neka promjena, barem ovo na prvu i što bi rekli što je vidljivo, da se SDP od promjene u samom vrhu stranke krenuo između ostalog, neću reći potpuno socijalnim politikama, ali u fokus je stavio ova umirovljenička pitanja.
S. Glasovac:
Da, da smo mi u fokus ova umirovljenička pitanja i u prošlom mandatu, ali vi znate da u Saboru takva vladaju pravila i što je interesantno i kako dobivate prostor.
Nažalost, kada predstavite neki dobar zakon to nije dovoljno atraktivno. Ako nekog uvrijedite, onda vam naslovnica ne gine. Ali to je problem s kojim se mi trebamo nositi i one dobre programe, ovaj program je konkretno, ja neću reći star, ali on već postoji sigurno četiri godine.
On je još uvijek, nažalost, aktualan, ali ono što mi trebamo raditi kao SDP je da ga snažnije promoviramo, da ljudima uspijemo da dopre do njih, da nije sad to prvi put da oni čuju da mi to predlažemo, jer smo to predlagali i prethodnih godina u Saboru, nekoliko navrata, i da se povežemo sa svima onima s kojima dijelimo isti cilj, a to je dostojanstven život ljudi koji su za ovu zemlju radili i pošteno ju svojim radom gradili.
P. Vlahov:
Da. Umirovljenička populacija je sve veća i to zasigurno postoji jedna od ključnih pitanja i ono najgore bilo bi, a do sada je to tako, barem izgledalo da od izbora do izbora umirovljenici i umirovljenička pitanja i problemi tek pred izbore bi došli u fokus a vjerujem da bi se to u budućem moglo promijeniti, a da niti ostale parlamentarne stranke ne bi imale ništa protiv toga.
Gospođo Glasovac hvala vam na vremenu i uključenju u ovo ljetno, sparno i vruće nedjeljno poslije podne. Hvala vam gospodine što vi kao čisto se niste još zasitili politike pa ćemo se i dalje vidjeti.
M. Špika:
Utakmica traje sve dok sudac ne označi kraj, a ovdje kraja nema.
P. Vlahov:
Ali da nije onaj sudac Maksimović koji je sudio dok Partizan ne da gol, pa vjerojatno bi se do danas igralo.
M. Špika:
I mi igramo dok ne pobijedimo.
P. Vlahov:
Hvala lijepa, pozdrav vama gospodo Glasovac.
S. Glasovac:
Pozdrav.
