HSU-ovi "prioriteti": borba protiv siromaštva i veće mirovine?
Već na samom početku, bez zadrške, Gabričević izjavljuje da se od danas primjenjuju sve odredbe novog Zakona o mirovinskom osiguranju. Ta izjava je u najmanju ruku netočna jer samo pojedine odredbe Zakona stupaju na snagu danas, a ostale od 1. siječnja 2026.
Voditelj emisije, Tihomir Ladišić, u uvodu također pogrešno navodi da se od danas koristi nova formula za izračun mirovina. U stvarnosti se primjenjuje samo nova formula za usklađivanje mirovina 85:15 umjesto dosadašnjih 70:30.
Gabričević dalje navodi da je ovo sedmi put da se temeljito mijenja Zakon, te iznosi procjenu da će zbog nove formule usklađenja mirovine rasti 6,7%, dok bi po staroj formuli rasle 4%. Riječ je dakle o paušalnoj procjeni, jer podaci Državnog zavoda za statistiku još nisu dostupni, a trenutno raspoložive informacije kažu da bi povećanje moglo iznositi oko 3%.
Kao opravdanje zašto nije moguće odmah prijeći na usklađenje mirovina 100% prema rastu plaća ili cijena, Gabričević navodi da državni proračun to ne dopušta, iako sam premijer ističe da se proračun "puni sumanuto". Očito, sredstva za vojnu opremu i druga prioritetna područja postoje, dok se za pravednije mirovine i dalje "nema".
HSU kao uspjeh ističe povećanje najnižih mirovina za 3%, što je oko 10 eura, uz obrazloženje da je radni staž hrvatskih umirovljenika prekratak (manje od 32 godine), dok je u nekim državama EU prosječni radni vijek 35 godina ili više. Gabričević zanemaruje činjenicu da u tim državama žene ostvaruju dodatni staž za svako dijete i do dvije godine, kao i da se godine redovitog studiranja priznaju kao radni staž, što bi naravno u Hrvatskoj značajno popravilo prosječni radni staž umirovljenika.
Posebno je sporno to što se ni ne spominje činjenica da je mnoge radnike privatizacija i gašenje firmi prisilila na prijevremenu mirovinu. Gabričević o tome naravno šuti, vjerojatno kako ne bi narušio dobar odnos s HDZ-om, koji HSU-u omogućuje političku egzistenciju, a njemu osobno unosna mjesečna primanja prelko 5,000 eur.
Jedno od zanimljivih ali isto tako i neodgovorenih pitanja ostaje zašto se umirovljenicima koji žele raditi puno radno vrijeme uskraćuje polovica mirovine? Gabričević to ne objašnjava, ali zato tvrdi kakao prosječna mirovina za umirovljenike s punim stažem iznosi 963 eura što jednostavno nije točno. Prema službenim podacima HZMO-a za svibanj, prosječna starosna mirovina za dugogodišnje osiguranike iznosi 740 eura.
Umirovljenici bi se, navodno, trebali posebno obradovati inicijativi HSU-a za besplatan prijevoz brodom. Obzirom da većina njih teško podmiruje osnovne troškove života odnosno hranu i lijekove, pitanje je koliko je ta inicijativa uopće važna a kamo li bila prioritet.
Kao "šećer na kraju", Gabričević poziva sve umirovljenike da se HSU-u obrate za savjete o mirovinama. Možemo samo nagađati kakve će informacije dobiti, osobito ako im se na telefonu javi on osobno ili pak državni tajnik Marinko Lukenda.
Na koncu, teško je oteti se dojmu da se i u HDZ-u ponekad nelagodno osjećaju zbog "stručnjaka" poput Gabričevića. Ipak, kako sam kaže, HSU redovito razgovara s Vladom i sudjeluje u “ozbiljnim razgovorima” o mirovinskom sustavu.
Ako je razgovor s Ladišićem na N1 bio ogledni primjer tog "ozbiljnog" dijaloga, onda umirovljenici doista nemaju razloga za optimizam.
