Mirovinski sustav sastoji se od tri mirovinska stupa – prvog, drugog i treæeg. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje preuzet je iz starog sustava, dok su drugi i treæi stup uvedeni mirovinskom reformom. Više o tome što èini svaki mirovinski stup pogledajte ovdje.
2. Koja je razlika izmeðu mirovinskog fonda i mirovinskog društva?
Mirovinskim fondom uvijek upravlja odreðeno mirovinsko društvo, slièno
kao i kod investicijskih fondova. Mirovinski fond u potpunosti je
odvojen od poslovanja mirovinskog društva. To je zasebna imovina bez
pravne osobnosti koja je zaštiæena u sluèaju steèaja društva. U drugom
stupu obvezno mirovinsko društvo može upravljati samo jednim obveznim
mirovinskim fondom. U treæem stupu dobrovoljno mirovinsko društvo može
upravljati jednim ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Fond saèinjavaju prikupljena sredstva osiguranika èija se vrijednost poveæava kroz ulaganja, a društvo je odvojena pravna osoba koja strateški i operativno upravlja fondom.
3. Koja je razlika izmeðu obveznih mirovinskim fondova i društava u odnosu na dobrovoljni mirovinski fond i društva?
Obvezni mirovinski fondovi i mirovinska društva koja njima upravljaju
saèinjavaju tzv. drugi mirovinski stup. Dobrovoljni mirovinski fondovi i
mirovinska društva koja njima upravljaju saèinjavaju tzv. treæi stup.
Štednja u jednom obveznom mirovinskom fondu je, kako sama rijeè kaže, zakonom obvezna za sve zaposlene i one koji primaju honorare na koje se plaæaju obvezni doprinosi, dok je štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu stvar osobnog izbora, nije ogranièena samo na zaposlene osobe i predstavlja dodatnu štednju za starost. Više o novom mirovinskom sustavu možete proèitati ovdje.
ODABIR OBVEZNOG MIROVINSKOG FONDA
1. Gdje se i kako mogu uèlaniti u obvezni mirovinski fond?
Osiguranik može izabrati obvezni mirovinski fond samo i jedino na
šalteru Središnjeg registra osiguranika (REGOS), koji se nalazi u svim
poslovnicama Financijske agencije (FINA). Dovoljno je u samo nekoliko
minuta, uz predoèenje osobne iskaznice, popuniti formular i tako se
izjasniti o tome u koji obvezni mirovinski fond osiguranik želi da se
uplaæuje dio njegovih mirovinskih doprinosa. Mjesto i naèin uèlanjenja
isti su za sve obvezne mirovinske fondove u zemlji. Popis poslovnica
FINA-e možete pogledati ovdje.
2. Koji su rokovi za odabir obveznog mirovinskog fonda?
Rok za odabir obveznog mirovinskog fonda je tri mjeseca od datuma
nastupanja obveze tj. prvog zapošljavanja ili uplate prvog honorara.
3. Što ako osiguranik ne odabere fond u propisanom roku?
Ukoliko osiguranik ne izabere obvezni mirovinski fond u propisanom roku
Središnji registar osiguranika (REGOS) æe ih, prema sluèajnom rasporedu,
sam dodijeliti u jedan od obveznih mirovinskih fondova te æe se dio
mirovinskih sredstava (propisanih pet posto) tog osiguranika uplaæivati u
taj mirovinski fond.
4. Tko je sve obvezan izabrati obvezni mirovinski fond (fond II. stupa)?
Obvezni mirovinski fond dužne su u propisanom roku izabrati sve
novozaposlene osobe ili osobe koje su tijekom provoðenja mirovinske
reforme bile nezaposlene, a sada su pronašle novo zaposlenje. Osobe do
40 godina su dužne to uèiniti, a one izmeðu 40 i 50 mogu, ali i ne
moraju odabrati obvezni mirovinski fond.
Fond su dužne odabrati i osobe koje rade prema ugovoru o djelu (tzv. honorarci, osim studenata, umjetnika i autora) te osobe koje su na struènoj praksi ili stažiranju (bez obzira dobivaju li za to naknadu ili ne). To su dužne uèiniti u roku od tri mjeseca od prvog zapošljavanja tj. uplate honorara. Više o tome proèitajte ovdje.
5. Što je s osiguranicima u dobi izmeðu 40 i 50 godina?
Osobe u dobi izmeðu 40 i 50 godina mogu, ali nisu obvezne pristupiti novom sustavu mirovinskog osiguranja ako se po prvi put zapošljavaju u toj dobi. Rok za prijavu te kategorije osiguranika nešto je duži i iznosi šest mjeseci od zapošljavanja ili uplate prvog honorara.
6. Što je s poljoprivrednicima i obrtnicima (samostalnim uplatiteljima doprinosa)?
Oni su, takoðer, dužni izabrati obvezni mirovinski fond te imaju sva
prava i obveze kao i osobe stalno zaposlene kod nekog poslodavca. Jedina
je razlika u tome što poljoprivrednici i obrtnici sami za sebe uplaæuju
doprinose, dok za ostale to èini poslodavac. Uplatnice samostalnim
uplatiteljima šalje REGOS.
DRŽAVNE INSTITUCIJE I BANKA SKRBNIK
1. Koja je uloga Središnjeg registra osiguranika (REGOS)?
REGOS je državna ustanova èija je osnovna zadaæa prikupljanje doprinosa
za èlanove obveznih mirovinskih fondova te voðenje evidencije o broju i
stanju osobnih mirovinskih raèuna u pojedinim obveznim fondovima.
Šalteri REGOS-a jedino su mjesto gdje se može izabrati obvezni mirovinski fond, a nalaze se u svim poslovnicama Financijske agencije (FINA). Popis poslovnica možete pronaæi ovdje.
2. Koja je uloga Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA)?
HANFA je glavno nadzorno i regulatorno tijelo u djelatnosti financijskih
usluga koje obuhvaæaju mirovinske fondove, osiguravajuæa društva,
brokerske kuæe, burzu, depozitarnu agenciju i druge sudionike na tržištu
kapitala.
HANFA nadzire pridržavaju li se sva mirovinska društva i fondovi
propisanih zakona, ulažu li prema propisanoj strukturi te drže li se
pravila etiènosti u poslovanju i marketingu fondova i društava. HANFA je
jedina institucija u državi koja može organizirati ispite i izdati
licencu za upravljanje mirovinskim društvima. Više o Hanfi možete
vidjeti na www.hanfa.hr.
3. Koja je uloga banke skrbnika?
Banka skrbnik jest banka kojoj je mirovinsko društvo na temelju
sklopljenog ugovora povjerilo imovinu mirovinskog fonda na pohranu i
èuvanje na posebnom raèunu. Na taj naèin se postiže veæa sigurnost i
objektivnost vrednovanja imovine fonda kao i odvojenost te imovine od
imovine mirovinskog društva (imovina mirovinskog fonda je vlasništvo
èlanova fonda, a ne mirovinskog društva koje upravlja njime).
Banka koja postaje bankom skrbnikom ne može se baviti nikakvim drugim
poslom u mirovinskom sustavu, odnosno ne može biti - primjerice -
osnivaè nekog od mirovinskih društava. Imovina mirovinskog fonda
pohranjena kod banke skrbnika (znaèi imovina èlanova fonda) ne može biti
predmetom ovrhe, niti dijelom steèajne mase banke skrbnika, jer je
Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima izuzeta od toga.
4. Koja banka ima ulogu banke skrbnika Raiffeisen mirovinskog fonda?
Skrbnièka banka Raiffeisen mirovinskog fonda je Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. - www.hypo-alpe-adria.hr/bank.
OSOBNI MIROVINSKI RAÈUN I VRIJEDNOST OBRAÈUNSKE JEDINICE
1. Što je to osobni mirovinski raèun?
To je individualni raèun osiguranika/èlana fonda koji se otvara
u izabranom mirovinskom fondu, a na kojem se prikuplja i kapitalizira
njegova osobna mirovinska štednja (uplaæeni doprinosi uveæan za
ostvareni prinos). Uvid u stanje osobnog raèuna svakom osiguraniku daje
moguænost kontrole da li mu poslodavac redovito uplaæuje mirovinske
doprinose te koliko se godišnje kapitaliziraju (uveæavaju) ušteðena
sredstva.
2. Kako mogu saznati stanje na svom raèunu u fondu?
Stanje na svom osobnom mirovinskom raèunu èlan Raiffeisen obveznog
mirovinskog fonda može saznati pozivom na info telefon 0800 0900.
Prema Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, obvezna
mirovinska društva dužna su barem jednom godišnje pisanim putem
obavijestiti svoje èlanove o stanju na njihovom osobnom mirovinskom
raèunu.
Meðutim, ako Vi kao osiguranik i èlan Raiffeisen obveznog mirovinskog
fonda želite imati èešæi uvid u stanje na Vašem osobnom mirovinskom
raèunu to možete uèiniti na brojne naèine, u svakom trenutku, bez ikakve
naplate. Više o tome pogledajte ovdje.
3. Što je obraèunska jedinica?
Osobni mirovinski raèuni vode se u obraèunskim jedinicama. To je
vrijednost jednog udjela u ukupnoj neto imovini mirovinskog fonda. Zbroj
vrijednosti svih obraèunskih jedinica, na raèunima svih èlanova fonda,
èini ukupnu vrijednost imovine fonda.
Pomoæu vrijednosti obraèunske jedinice na odreðeni dan lako možete
izraèunati koliko sredstava imate na raèunu. Broj obraèunskih jedinica
na osobnom raèunu pomnožite s dnevnom vrijednosti obraèunske jedinice u
kunama i dobijete iznos na Vašem raèunu.
4. Zašto se svakodnevno mijenja/smanjuje/poveæava stanje na mom mirovinskom raèunu i vrijednost obraèunske jedinice?
Osobni mirovinski raèuni vode se u obraèunskim jedinicama. To je
vrijednost jednog udjela u ukupnoj neto imovini mirovinskog fonda. Zbroj
vrijednosti svih obraèunskih jedinica, na raèunima svih èlanova fonda,
èini ukupnu vrijednost imovine fonda.
Vrijednost obraèunske jedinice svakodnevno se mijenja jer je fond uložio
sredstva u odreðene vrijednosne papire (dionice, obveznice) èija
vrijednost na domaæim i svjetskim tržištima svakodnevno se mijenja. U
skladu s navedenim svakodnevno se mijenja vrijednost ukupne neto imovine
fonda, a to znaèi i vrijednost obraèunske jedinice. Zbog istog razloga
mijenja se i novèana vrijednost stanja na osobnom mirovinskom raèunu
èlana. Više o ulaganjima fondova pogledajte ovdje.
UPLATE/ISPLATE DOPRINOSA
1. Tko uplaæuje doprinose na moj osobni mirovinski raèun u fondu?
Mirovinske doprinose za svoje je zaposlenike svakoga mjeseca
dužan uplaæivati poslodavac, osim u sluèaju tzv. samostalnih uplatitelja
doprinosa (poput obrtnika, poljoprivrednika i dr.) koji sami
uplaæuju mirovinske doprinose.
2. Mora li poslodavac znati koji sam fond odabrao?
Ne, vaš poslodavac neæe znati u koji fond ste upisani niti na to ima
pravo. On æe uplaæivati Vaše ukupne mirovinske doprinose na raèun
REGOS-a, koji æe 15 posto rasporediti na raèun Državne riznice, a
preostalih pet posto na raèun fonda koji ste izabrali. Poslodavac, prema
važeæim zakonima, ne smije niti na koji naèin utjecati na izbor
obveznog mirovinskog fonda svojih zaposlenika.
3. Što se dogaða ako poslodavac ne uplaæuje propisane mirovinske doprinose?
Ukoliko nema uplata doprinosa za nekog osiguranika, nema ni priljeva
sredstava na njegov osobni mirovinski raèun u fondu, a što on može lako
provjeriti pozivom u fond ili na info telefon REGOS-a. Osiguranici mogu
imati stalni uvid u stanje svog raèuna u fondu, pa time i u uplate od
strane poslodavca.
4. Što se dogaða ukoliko je osoba duže vrijeme na bolovanju?
U sluèaju kada bolovanje traje duže od 42 dana uplatu svih mirovinskih
doprinosa preuzima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).
5. Može li èlan fonda ili itko drugi podignuti novac s raèuna?
Èlan fonda ne može podignuti sredstva s osobnog raèuna iako su ta
sredstva njegovo osobno i trajno vlasništvo. Ušteðena sredstva mogu se
koristiti iskljuèivo za isplatu mirovine i to samo u trenutku kada za to
doðe vrijeme tj. budu ispunjeni zakonski uvjeti. Mirovinu isplaæuje
država za 1. stup i mirovinsko osiguravajuæe društvo za 2. stup u koje
æe osobna sredstva biti prebaèena. Za sada u Hrvatskoj postoji samo
jedno mirovinsko osiguravajuæe društvo – Raiffeisen mirovinsko
osiguravajuæe društvo. Više o tome pogledajte na www.rmod.hr.
Sredstva na osobnom mirovinskom raèunu zakonom su zaštiæena od ovrhe,
steèaja ili likvidacije te ne ulaze u steèajnu masu osiguranika ili
banke skrbnika
6. Ostao sam bez zaposlenja, što se dogaða s mojim novcem u fondu? Što trebam uèiniti?
Ukoliko ste ostali bez zaposlenja novac ostaje na osobnom mirovinskom
raèunu do ponovnog zaposlenja i pri tome se uredno kapitalizira tj.
uveæava. Ako osoba ostane nezaposlena do mirovine, sve dotadašnje
uplate, uveæane za prinos koji se pribrajao sve te godine bit æe, u
trenutku umirovljenja, prebaèene u izabrano mirovinsko osiguravajuæe
društvo koje isplaæuje mirovinu.
Kada se ponovno zaposlite mirovinski doprinosi æe se nastaviti
uplaæivati u ranije odabrani obvezni mirovinski fond. Ne morate uèiniti
ništa jer se sve odvija automatski.
7. Što u sluèaju smrti èlana fonda? Kada i kako mogu naslijediti sredstva?
Molimo vas da u sluèaju smrti èlana fonda obavijestite mirovinsko društvo koje upravlja fondom o nastalom sluèaju.
Napominjemo da je bilo kakvo raspolaganje sredstvima ušteðenima u
obveznom mirovinskom fondu vezano je uz ostvarivanje prava iz prvog
mirovinskog stupa (HZMO).
Zato Vam savjetujemo da se u sluèaju smrti nositelja osiguranja javite
na info telefon REGOS-a 01/ 4898-999. Detalje oko procedure možete
pogledati ovdje.
Novac možete naslijediti samo i jedino u sluèaju smrti èlana fonda,
ukoliko je ona nastupila prije poèetka korištenja mirovine, uz
ispunjavanje pretpostavljenih zakonskih uvjeta.
BENEFICIRANI RADNI STAŽ, PRIJEVREMENE I INVALIDSKE MIROVINE
1. Što je s mirovinskim
doprinosima za osobe s beneficiranim radnim stažem? Hoæe li njima zbog
skraæenog radnog vijeka biti niži dio mirovine dobiven iz II.
mirovinskog stupa?
Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja (NN 147/02) propisano je da
se na obveznih 5% mirovinskih doprinosa uplaæuju dodatna sredstva tako
da svi oni s beneficiranim radnim stažem neæe biti zakinuti s obzirom na
to da rade kraæe vrijeme.
2. Što se dogaða sa sredstvima u fondu ako osoba ode u prijevremenu mirovinu?
Ako je èlan obveznog mirovinskog fonda stekao uvjete za prijevremenu
starosnu mirovinu (pod uvjetima mislimo na potrebne godine života i
radnog staža) pod uvjetima povoljnijim od opæih uvjeta utvrðenih Zakonom
o mirovinskom osiguranju, ukupna kapitalizirana sredstva koja su na
osobnom raèunu èlana obveznog fonda bit æe putem REGOS-a prenesena na
Državnu riznicu koja æe mu odrediti mirovinu kao da je bio osiguran samo
u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske
solidarnosti.
PROMJENA FONDA
1. Kako i gdje mogu promijeniti fond?
Mirovinski fond možete promijeniti jedino i iskljuèivo na šalteru
Središnjeg registra osiguranika (REGOS), u poslovnicama Financijske
agencije (FINA). Ako je od odabira fonda do promjene izbora prošlo manje
od tri godine tada se naplaæuje izlazna naknada i to, prema zakonskoj
proceduri, èine svi obvezni fondovi. Više o tome proèitajte ovdje.
2. Kolika se izlazna naknada naplaæuje prilikom promjene fonda?
Ova naknada se naplaæuje u sluèaju kada osiguranik odluèi promijeniti
obvezni mirovinski fond, a ukoliko od prvog izbora nije proteklo
najmanje tri godine. Izlaznu naknadu, kao i sve ostale naknade,
zaraèunavaju svi obvezni mirovinski fondovi. Kolike su izlazne naknade
iz obveznih mirovinskih fondova pogledajte ovdje.
3. Kada mogu besplatno promijeniti fond?
Nakon tri godine èlanstva u fondu možete besplatno promijeniti izabrani
fond. Do tada se naplaæuju izlazne naknade. Više o naknadama proèitajte ovdje.
ULAGANJA FONDA I SIGURNOST SREDSTAVA U FONDU
1. Što mirovinsko društvo radi s mojim novcem?
Mirovinsko društvo upravlja sredstvima uplaæenim na osobnom mirovinskom
raèunu èlana, u mirovinskom fondu. Ta sredstva ulaže prema ulagaèkoj
politici te u skladu sa zakonskim odredbama. Zakon vrlo jasno i
konkretno odreðuje u koje vrste vrijednosnih papira mirovinski fondovi
mogu ulagati. O tome više pogledajte ovdje.
2. Što je obraèunska jedinica?
Osobni mirovinski raèuni vode se u obraèunskim jedinicama. To je
vrijednost jednog udjela u ukupnoj neto imovini mirovinskog fonda. Zbroj
vrijednosti svih obraèunskih jedinica, na raèunima svih èlanova fonda,
èini ukupnu vrijednost imovine fonda.
Pomoæu vrijednosti obraèunske jedinice a odreðeni dan lako možete
izraèunati koliko sredstava imate na raèunu. Broj obraèunskih jedinica
na osobnom raèunu pomnožite s dnevnom vrijednosti obraèunske jedinice u
kunama i dobijete iznos sredstava na Vašem raèunu.
Kretanje vrijednosti obraèunske jedinice Raiffeisen obveznog mirovinskog
fonda od prvog dana ulaganja možete pogledati u tabeli ili na grafu, na
našoj poèetnoj stranici.
3. Što je prinos fonda?
Prinos fonda je postotak promjene vrijednosti obraèunske jedinice
tijekom odreðenog razdoblja, npr. jedne godine. Pojednostavljeno reèeno,
to je postotna zarada koju je ostvario mirovinski fond dobit koju je
ostvarilo mirovinsko društvo na ukupno uplaæena sredstva svih èlanova
fonda, u toku nekog vremenskog razdoblja.
Prinos ovisi o kretanju tržišne vrijednosti imovine mirovinskog fonda (tj. cijene obveznica, dionica i drugih vrijednosnih papira koji su u portfelju fonda), odnosno o investicijskoj politici mirovinskog društva koje upravlja mirovinskim fondom.
4. Što je referentni, a što zajamèeni prinos? Kakvu mi sigurnost kao èlanu fonda pruža jamstveni polog?
Svakom èlanu obveznog mirovinskog fonda jamèi se prinos
mirovinskog fonda u visini referentnog prinosa, utvrðenog od strane
Hanfe, umanjenog za šest postotnih bodova. Ako je godišnji prinos
obveznoga mirovinskog fonda kroz razdoblje od prethodne tri kalendarske
godine manji od zajamèenog prinosa, mirovinsko društvo uplatit æe
razliku mirovinskom fondu do zajamèenog prinosa iz jamstvenog pologa i
sredstava mirovinskog društva.
ISPLATA MIROVINE
1. Tko æe mi isplaæivati mirovinu nakon što steknem uvjete za nju?
Nakon štednje u mirovinskom fondu, dakle nakon stjecanja uvjeta za
odlazak u mirovinu i provednog postupka umirovljenja, ušteðena sredstva
koja su uveæana za dobit (kapitalizirana sredstva) se s osobnog
mirovinskog raèuna prebacuju u mirovinsko osiguravajuæe društvo po
izboru (novog) umirovljenika. Mirovinsko osiguravajuæe društvo æe
sukladno potpisanom ugovoru umirovljeniku isplaæivati mirovinu.
Trenutaèno u Hrvatskoj postoji samo jedno mirovinsko osiguravajuæe
društvo - Raiffeisen mirovinsko osiguravajuæe društvo. Više pogledajte
na www.rmod.hr.
