Piše: mr.sc. Roko Markiæ
Kao da su ti umirovljenici i nezaposleni s neba pali. Kao da oni nemaju pojma odakle su oni sad tu? Njihovom nesmotrenom ekonomskom politikom su ih doveli u takvo stanje.
Hrvatska je veæ godinama meðu neslavnim evropskim rekorderima po nepovoljnom odnosu umirovljenika i zaposlenika. Taj odnos sve se više pogoršava na štetu zaposlenika.
Kako se taj trend kretao, prikazat æemo sljedeæim podacima.
Odnos broja umirovljenika i zaposlenika u Hrvatskoj
God. Umirovljenih % Zaposlenih % odnos
1990. 656.000 100 1.931.000 100 1: 3
1995. 865.000 132 1.568.000 81 1: 1,81
2000. 1.019.000 155 1.381.000 72 1: 1,36
2009. 1.172.000 178 1.556.000 81 1: 1,33
U roku 20 godina broj umirovljenika narastao je èitavih 78 posto, a broj zaposlenih u istom periodu smanjio se za 19 posto. Posebno zabrinjava odnos umirovljenika i zaposlenika koji je sa pristojnih 1:3 u 1990. godini dospio na alarmantnih 1:1,33. u 2009. Kad budete èitali ove podatke on æe biti još lošiji. Crne prognoze predviðaju da bi se koncem ove godine taj odnos mogao opasno približiti 1:1. Što bi to znaèilo za Lijepu našu ne želim komentirati. Privremeno æe se taj trend zaustaviti zbog sezonskog zapošljavanja u turizmu, ali po sezoni situacija æe se naglo opet pogoršati. Ovi podaci još æe nas više zabrinuti kad pogledamo kako se ti odnosi kreæu u nekim evropskim zemljama.
Odnos broja umirovljenika i zaposlenika u nekim evropskim državama
Irska Nizo. Cipar Španj. Slovaè. Fr. Èeš. Sloven. Njem. Hr. Rum.
1:3,6 1:3,33 1;3,3 1:2,63 1:2 1:1,8 1:1,78 1:1,69 1:1,61 1:1,33 1:1,08
Treba napomenuti da je prosjeèan odnos umirovljenika i zaposlenika u evropskim državama oko 1:2, a na samom zaèelju su Hrvatska i Rumunjska. Ako razmotrimo strukturu zaposlenih u Hrvatskoj situacija je još lošija. Od zaposlenih 1.556.000 samo njih 700.000 stvara novu vrijednost ili 45 posto, a ostalih 856.000, odnosno 55 posto su državni i javni službenici i administracija u tvrtkama. Hrvatska veæ duže vrijeme spada u najbirokratiziranije zemlje Evrope. Vlast je zapošljavala bez ozbiljnog ekonomskog smisla nove službenike. Najnovije analize pokazuju da državni aparat sa županijama, gradovima i opæinama zapošljava 280.000 službenika. Mnogi se slažu s ocjenom da je to jedan od najveæih problema Hrvatske i da to gospodarstvo teško može podnijeti.. Analize govore da se taj broj bez posljedica za efikasno funkcioniranje državnog aparata može smanjiti za 25 posto odnosno za 70.000 službenika.
Nedavna izjava iz Vlade da je iz socijalnih i politièkih razloga opasno dirati u te službenike granièi sa zdravim razumom. Jedan od najveæih gutaèa državnog proraèuna je upravo državna birokracija. Novcem koji bi se uštedio smanjenjem birokracije, budžet ne bi bio ni približno u deficitu. Dio tog novca mogao bi se usmjeriti u gospodarstvo i olakšati uvijete njegovog poslovanja, te otvaranje novih radnih mjesta. Manje bi bilo nezaposlenih odnosno dio radnika ne bi koristio sredstva na Zavodu za zapošljavanje i druge socijalne beneficije veæ bi kroz svoje osobne dohotke punili državne fondove. Istina, jedan dio službenika došao bi na Zavod za zapošljavanje
na mjesta onih koji su se zaposlili ali oni su i tako bili na budžetu. Ovi pojmovi sigurno su poznati vladinim dužnosnicima, ali nemaju hrabrosti i politièke volje da se uhvate u koštac s ovim i sliènim problemima. Sigurno je jedno da samo oni koji se ohrabre i poènu rješavati ove probleme mogu izvuæi ovu zemlju iz krize. Podaci najbolje ilustriraju težinu problema.
Javni sektor, lokalna i državna uprava
Javni sektor u užem smislu 249.000 zaposlenih
Lokalna uprava s komunalnim poduzeæima 240.000 "
Državna uprava 71.000 "
Javni sektor, lokalna samouprava i javna poduzeæa 387.000 "
U javnom sektoru u širem smislu zaposleno je 8,7 posto stanovništva. U Sloveniji, gdje se pod velikom kritikom našla Vlada zbog velikog broja administracije, zaposleno je 7,7 posto. U Njemaèkoj koja je ureðena na federalnom sustavu, gdje bi trebao biti veæi broj službenika, zaposleno je u administraciji samo 5,5 posto. Kad govorimo o ovom problemu, vrijedno je napomenuti da u Hrvatskoj samo 700.000 zaposlenika stvara novu vrijednost, dok su ostalih 800.000 službenici u državni i javnoj upravi, te privatnim tvrtkama. To znaèi da tih 700.000 zaposlenika moraju osigurati plaæe za 800.000 službenika i mirovine za 1.180.000 umirovljenika.
Što na ovo reæi?
Ozbiljne analize govore, da bi se u državnoj upravi i javnom sektoru moglo smanjiti 50.000 zaposlenika, bez posljedica za njihovo normalno funkcioniranje. Tim zahvatom napravile bi se ogromne novaèene uštede, a radi se o 4-5 milijardi kuna. Kad bi taj novac transferirali u proizvodnju znatno bi poveæali BDP, broj zaposlenih koji pune fondove, a sa druge strane smanjili bi troškove iz državnog proraèuna. Istina, jedan dio službenika došao bi na zavode za zapošljavanje, ali i tako su oni bili na budžetu. Ona stranka koja se ozbiljno uhvati u koštac s tim i sliènim problemima, dobit æe povjerenje graðana koji bi ih sigurno na izborima bogato honorirali.
