Piše: Ljubica Gatariæ
Predsjednik uprave Hanfe Ante Samodol u intervjuu za mjeseènik Banka najavio je da æe predložiti radikalnu izmjenu mirovinskog zakona koja æe omoguæiti da graðani postanu vlasnici mirovinskih fondova. Sada su to banke i osiguravajuæe kuæe.
Ne boji se tužbi
– Ako banke na to ne pristanu, treba brutalno izmijeniti zakon i sadašnje
fondove dodijeliti na upravljanje drugim povjerenièkim institucijama koje æe se
osnovati. Fond nije pravna osoba i tu ne bi bilo kršenja prava vlasništva.
Društva ne bi mogla niti podizati tužbe zbog gubitka jer su odavno namirila sve
troškove osnivanja i upravljanja, izjavio je za mjeseènik, što je danas
odjeknulo kao bomba u investicijskoj zajednici.
Govori li Samodol samo u svoje ime? Stoji li Vlada iza njega? Je li to najava nacionalizacije mirovinskih fondova, po uzoru na Maðarsku? Na ta su se pitanja danas uglavnom neuspješno tražili odgovori, a pozvani i prozvani ili su se izgovarali da intervju nisu vidjeli ili su, kao predstavnici mirovinskih fondova, tražili vrijeme za konzultacije.
Samodol ponavlja da su troškovi privatnog mirovinskog sustava previsoki – fondovi su od 2002. i poèetka rada zaradili 5 milijardi kuna, a u isto vrijeme trošak sustava bio je 3,4 mlrd. Fondovi kažu da su naknade bile samo 1,2 mlrd. kuna. Samodol kaže da na jednu kunu zarade dolazi 65 lipa troška te bi ga smanjio na 40 lipa, što je inaèe u nadležnosti Hanfe.
Problem i dalje ostaje
"Brutalno" zadiranje u vlasnièku strukturu društava za upravljanje
fondovima ipak nema veze s troškovima sustava i otvara pitanje što æe država
uèiniti sa 36,3 milijarde kuna, koliko je novca u 2. stupu. Time što bi
èlanovima omoguæila da postanu suvlasnici ne bi se riješio glavni problem, a to
je èinjenica da ni na srednji ni na dulji rok Hrvatska neæe moæi zadržati dostignutu
razinu mirovinskih prava. Državni sustav optereæuju umirovljenici i prava koja
nisu temeljena na uplatama, a privatni je preslab da bi nadoknadio manjak.
Kako posluju mirovinski fondovi
36,32 miijarde kuna imovina je privatnih mirovinskih fondova, uglavnom uložena u državne obveznice.
5 milijardi kuna dosadašnja je zarada na uloženo u dionice i obveznice, Samodol kaže sami sebi plaæamo kamate.
5,3 % prinos je privatnih mirovinskih fondova od osnutka od kraja 2010. usprkos gubicima iz 2008.
31,3 milijarde kuna od doprinosa uplaæeno je u drugi stup od 2002. godine. Taj bi novac trebao osigurati bolje mirovine od sadašnjih za buduæe generacije, no sve procjene kažu da æe u tome teško uspjeti jer je stopa izdvajanja preniska, a radnika je sve manje.
